Ko te kai rapu, ko ia te kite. Taete, 3 o Tihema, 1857. TE KINGI MAORI.
E hoa ma, kua rongo koutou kite kupu i mauria mai e te Heuheu ki Otaki i te marama kua pahure, ko te korero mo te whakarite kingi: te mea i haere mai ai ia, kia matauria tevrhakaaro o uga iwi o tenei pito ki taua mea tikanga kore. Hcoi, kua hoki atu ano a te Heu ki tona kaainga. larongiaranei e nga tangata okonei taua riteuga hou ? I hamaroa ranei o ratoumangai ki tetahi Kingi maori mo ratou ? I ahuareka ranei uga korero mo te Wherowhero hei kiugi? Kahoro pea. Whakahengia rawatia ana e Taraihanama taua korero wairangi i roto auo i te hui i Otaki. Kihai a te Heuhen i roa kua hoki ano ki tona iwi-me ona whokaaro whakatu kingi. Koia ra o hoa ma, kua marama o koutou whakaaro kite ahuurekatanga o nga ritenga pakeha: kua mohio koutou kite pai o nga ritenga a to tatou Kuiui, ahakoa pakeha, ahakoa maori, ona tamariki, e rite tonu ana tana atawhai ki tetahi ki tetahi. I noho rawakore koutou i te wahi e maru ana nga riteuga maori, inaianei e whairawa ana, i nga ritenga pakeha. Terapea tetahi taniyaU whakaaro pohoho e mea ana, He aha te kuware o tenei ritenga,o te whnkakingitanga ? Tena ianei, e hoa, whakarongo mai. me whaki atu ano i nga take i kiia ai e matou he whakaaro porangi ia. Tuatahi; he mahi whukutupu raruraru; iuahoki ka wehcwehea cca iwi maori i roto ano i a ratou. Ka riri—ka ngangare-ka whuwhai. Tona iana, o whakaae ranei te katoa ki a To Wherowhero hei Kiugi mo raton ? E whakaae ranei nga tangatao'konei, o ranga, o rare, kia pebia o ratou rangatira ouamata i raro iho i tenei tangata, ite Wherowhero? Kahore ra pea, ekore e whakaae. E ranging ko nga iwi o Waikato, no ratou hoki tcra rangatira, ko ratou arssko pea e whakaae atu ki a ia hei Kinoi Tuarua; ko te kore mea hei bapai i te mana o taua Kingi moi ka whaka-
ritea. Kei whea he moui hei utu mo | ona kaipuke manuwao, nio ona hoia, | mo ona heramana, mo ona kai mahi ! katoa e rite ai tona ahua Kiugi E ; taca ranei te aha i to kore mom bei ' utu i euei mea ? E ora ranei te ka- : wanatanga o te Kuini mehemea e poto ! ana nga moni o tona peke ? E kore, j ko te tukunga iho, he kuraruraru noa j iho. E wati nga hoia, e oma nga heramana, e ngoikore nga kai hapai ture ! Ana! keiwhea te ahua o tona j rangatiratanga ? ! luaianei e whai ahua aua te rangaj tira maori; otiia, mehemeae whakare- | roa ana e ratou tenei tu rangatiratanga ; mo tera rangatiratanga horiuori, ka ; waiho ratou hei taunu mo te hunga I whai whakaaro. : Tuatoru; ki tc rite teuei Kingi Maori | kamotuhake te pakeha te maori, ka I orntu rawa ake toraua kolabiianga, ka | waiho ko nga tamariki o te Kingi i Maori hoi hoa riri mo nga tamariki o ! te Kuini—ka lupu he raruraru, he j whawhai, me to tiui noa atu o nga i kino. Na, ma rcira ka whai rawo : ranei te maori ? Kua mahue hoki o j ia nga rilonga ahuareka o te Pakeha; I ko te pakeha ka pupuri ki tona taouga, I ekore e tnku atis- ki tona hna riri, ki ! te mofiri —ktia \ve!i«wehe hoki aua i iwi—no!.".) kj ana te pakeha, jioho ke una te maori! Ton-!, kia r<;a tc- iaimao : te wehewel.'cngi!: ko to te maori kahu . pakeha, i whiwhia e ia i te wha e no'uo ; tahi ana raua ko te pakeha, kua j pukaru, kua piran noa atu ; a, me j taliari ranei ia kite pakeha kite tono ) i telahi atu hei whakamabana i tona j tinana? Ka'iore pea. Mopewheara? ; Me hoki am raid una L.kuhu omua ; kite tonuni, kite kanaka, kite koroai. I Aue ! ka langi te ugakau ki nga kahu • pui <> le Pakeha. Titiro hoki: ka wati ; tona patiti i hokona e ia i te toa pakeha : i a raua e noho tahi ana. Me pewhea : i a k:; whiwhi ai ki teiahi atu patiti ; pcia ? Me kimi pea ia kite : rhio i !e one o tona ksinga. E kitea j ranei ? A kite k.'tea ka kawea atu ki j icna iohunga macri kia hanga e ia, i kia rile le ehua ki ta te pakeha. E laea ranei e tona tohuuga te mahi ? E kore pea ; me tango ano ia ki tona told kowhaiu omaa hei tarai i loua waka, heihabau i nga pou o tona whare. A, kuwuikura tona pumc pukeha, liarmi ia i tona maiiu. E reka runei
toua waha i uga kai o te pakeba ? Me anga atu pea ia ki tona King, me tono atu iaia P Au3 ! kei whea he rawa o taua kingi hei atawbai i una tamariki e piri atu ana ki a ia ? E hoa ma, he whakaaro pohehe, he huarahi whaknhekanga, tenei korero \vhi<katu-kingi. Ko etahi e ki ana kia tenei korero ; otira, kiihore he piringa atu o nga iwi o tenei pito—kaa marama o ratou whakaaro, inahoki i whakarautua kataiuatia enei korero i te huihuinga i Otaki.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571203.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 11, 3 December 1857, Page 2
Word Count
873Ko te kai rapu, ko ia te kite. Taete, 3 o Tihema, 1857. TE KINGI MAORI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 11, 3 December 1857, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.