KO TE TAU A MOKAU MO TE RAUPARAHA.
Karanga pa mai? Tena ka mene kei waho, Kei tai e kokoti kino ana, i te ngaru. tua manomano, Tai ki Karewa, Ko to paenga ia, Waho o Maketu, Ko te one tiatia, kite tao matarau, Te tonga puaroa, Ka rimua o iwi ki runga o Tauwhara, Taka mai Rawhiti; E mau ana te toa 110, Whakahaerea ra, Na runga i Ohautapere, Ka tuwbera kau mai Te rua o Kaiwhare. Tapua kau ana te toka i a te Whata, I te pae tirohanga nei hoki, Wherawherahia ra e, Te kapu o to ringa, Kia hou taketake, To ringa parapara, I hakarea ai te mano o te wbeuua, Kokopa mai nei, Ki ona papa, ka heua nei hoki, Me koko a tau, e I te turanga whakawareware, Whakawarea ana koe ra, Kite ngakinga mate, ki a Taraamutu, Nawaki tonu atu e, I te ara whekowheko
He tuki upokororo, Ka iri maro, Te hiakai tangata, Kia Whakaue-Kopako. No te Pukapuka Waiaia i kokia e Kawana Kerei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571126.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 10, 26 November 1857, Page 3
Word Count
172KO TE TAU A MOKAU MO TE RAUPARAHA. Karere o Poneke, Volume I, Issue 10, 26 November 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.