Kite Kai Ta ote "Karere o Poneke."
Waikanae, Noema 20, 1857. E hoa,—He korero tenei mo te mate o tetahi tangata, ko Wherereka Takua,—ko tona mate i runga ake o te raparapa. No te 16 o nga ra o Aperira i timata ai; akuanei ka rongoatia kite rongoa Pakeba—te ingoa maori be papapa puia; kihai hoki i ora, muri iho he rongoa ano na te pakeha, ko te iagoa o te pakeba ko Hutu. Nana i mau mai ka utua 2s. 6d.—te utu mo aua rouga £l 15s. Kahore hoki i ora, muri iho ka ki mai * W. ITnrn. Knh* ta
iugoa, ka ki mai, tenei he rongoa mo to waewae he wai korohiko, he komini, be panara, me whakananukl te taringa pibi o te kau, o te nanenane—kahore lioki i ora taua mate. Muri iho he iwi hapnku. ara he iwi ika i tahuna kite ahi. No Koperuahue te tura o nga hapuku, he mea huti kite matau. Engari tenei rongoa i mahu taua mate, ko liga pungarehu i parua ki taua mate. No toku baeretanga mai kite Rawhiti nei ka kau au i te wai tai, heoti ano ka ngau ano taua mate kino ; no toku teenga mai ki Waikanae ka puta te ngakau kite mamae o taua mate kino. Ka tabi ka puta te whakaaro kia whakamatauria te pungarehu runa. Parua ana la tana mate—ko te ngaunga i ngau ai, whakakini kau ana nga kanohi. No te maurutanga ka ta te wairua,—kotahi te marama ka raupapa. Ko te tekau tenei o nga marama i ora ai taua mate. Ka tahi ka mohiotia taua rongoa, te ruru, he rongoa pai rawa. Ko nga tau i ngau ai, e toru tau ka mahu. Heoti ano, kei te tatari ano hoki kite hokinga mai o taua mate kino. Tenei te meai mea ai au kia tuhituhia kia taia kite Nupepa, he kino no taua mate—mihi kau atu kite nui o tenei mate. Heoti ano. Na to hoa aroha, Na Hohepa Ngapaki.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571126.2.5
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 10, 26 November 1857, Page 2
Word Count
331Ki te Kai Ta o te "Karere o Poneke." Karere o Poneke, Volume I, Issue 10, 26 November 1857, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.