Ko te kai rapu, ko ia te kite. Taete, 26 o Noema, 1857. NGA TURE PAKEHA.
E hoa ma, me whakahaere to matou korero inaianei ki runga i nga Ture Pakeha. Rokohanga mai te pakeha ki Niu Tireni e noho ana koutou, nga iwi Maori, i roto i te pouritanga, i te kuaretanga. Ko nga lure o tera wahi pouri, ko nga ritenga maori o mua: hore he wahi o roto i aua ritenga hei pehi i nga he e tupu ake ana i nga wahi katoa. Takoto tikanga kore ana te whonua, no reira i tail iho ai te pohehe, te raruraru noa iho—no reira hoki i tupu ai tf ngaligare, te whawhai. Tetahi, ko te kore ture hei pehi i te mauahara. Kite mate tetahi, i te tangata ke—mate kohura ranei, mate whakarere ranei—heoi, kua mau te riri: mau tonu taua kawenga riri, a rite noa he utu mo tera i mate. Ko etahi enei o nga he o te ture maori, kua korerotia nei, otira he maha noa nga he o roto o aua riienga. Inaianei kua whakarerea te nuinga o era ritenga kuare, otiia kahore ano i ngaro noa, Engari kia rongo kite ahuarekatanga o te katoa o nga Ture Pakeha ka mahue rawa ai nga ritenga maori: uo te mea hoki, kei reira nga ritenga whakamarie, nga ritenga whakahoa, nga ritenga whakahouhou i te rongo ina pakaru mai be whawhai; nga ritenga marama mo te whenua, mo te whare, mo temara; mo te kau, hoiho, hipi, Hie te tini noa atu o nga kuri e wangainga ana e te tangata; ko nga ture e tika ai te mahi kaipuke, te ngaki wbenua, me era atu mahi pera; ko nga ture hei pehi i nga kino e tupu ake ana no roto i te ugakauhara o te tangata: otira, te ritenga o enei Ture Pakeha, ko te whakangaroma-
wbakaoranga i te tangata me ona taonga, te tiakanga i te iwikere kei takahia e te iwi toa. Kua uru mai nga iwi maori ki roto kite mana ote Kuini, ka waiho hoki ko a matou ture hei ture mo ratou — kia kotahi te ture mo te pakeha mo maori,—kia kotahi te Upoko, ko Kuini Wikitoria. Penei, ka mau tonu te noho marie o te pakeha mete maori—ka whakakotahitia hoki ratou —ka aroha tetahi ki tetahi, me he ' tuakana he teina. Ko te mea i tino koa ai o matou ngakau ko te rongo e mabia ana e te Kawanatanga i Akarana tetahi pukapuka reo maori, hei whakaatu ki a koutou i nga ture katoa o te pakeba, otira, o tatou tahi, uo te mea kua whakakotahitia tatou i roto i te ingoa ote Kuini. E hoa ma, me whakapai atu koutou ki a Kawana Paraone mo tenei tobu aroha: ka tahi hoki koutou ka tino whiwhi ai kite mohiotanga ki enei ture pai ate Pakeha. Ma te Kawana ano e wbakarite atu i tetahi kai mahi i taua pukapuka—me tuku ki tetahi kua pakari ton a mobio kite reo maori—kia tika ai te whakamaoritanga, kia marama ai. Tatou ka whakawhetai atu ki a Kawana I Paraone mo tenei tohu whakahoa !
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571126.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 10, 26 November 1857, Page 2
Word Count
523Ko te kai rapu, ko ia te kite. Taete, 26 o Noema, 1857. NGA TURE PAKEHA. Karere o Poneke, Volume I, Issue 10, 26 November 1857, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.