Mo te Karere o Poneke.
Poueke, 24, Oketopa, 1857. E Hoa Ma, —Kua tae au kite Tikingi ki Aorere. Na te Tariana Meiha o nga Pirihi o Poneke ahau i touo kia haere kite kimi i tetahi o nga kapura o nga Pirihi i oma ki reira. No te 11 o nga ra o Hepetema, 1857, ka rere to matou tima : uo te kau ma rua o nga ra ka tu ki Aorere; no te 9 o nga haora o te ata ka u matou ki ula. Moe iho, ao ake te ra i te 13 o nga ra ka haere au kite titiro haere i nga Tikingi katoa i Aorere: ko te Tikiugi tuatahi, k o Aorere j ko tetahi ko Apokare ; ko Raepanikare ; koTakata Kare; ko te Mureiha; ko te Reiti Rewa; ko Aporo-parati; ko Aotaringi; ko tetahi Tikingi kua kitea houtia nei kei Takaka, ko Koua Toki te ingoa. Kua tae auki nga Tikiugi katoa,kaore hold au i kite ahuarekatanga. Ko te awa i whai koura ko te Reiti Rewa; kua kapi katoa tana awai te pakeha; ko uga tangata o taua nei e haere atu nei, kaore ano i kite noa i te kanohi o te koura. E aha te pai o taua uei ki te haere ki reira. E matakitaki noa iho hoki; ko nga taugata maori o te tuatahi kaore ano i whiwbi uoa kite rua te kau atmihi. E noho noa iho
te mahi—e tiaki i te wai kia mimiti. Ha roea tuhi ntaibo lenci: kei tera tangata ano ton a whak-iaro, kite bae r e ranei, ki >e nnho rauoi. Heoti ano ak'i korero ki a koutou. Na Tamk Irihana, Kai Kawe Mera.
Manawatu, Oketopa 19, 1857. E hoa, e te Kai Tuhi o te c * Karere o Poneke." E Hoa,—Tena koe. Ko taku korero tenei ki a koe kia hoatu e koe takn reta kotahi nei kia taia mai ki roto ki te Nupepa, hei titiro maku i te po, i te ao. He nui ake koa note ngakau kia kite nui ahan i nga ritenjra pai hei ahuareka noa ake ma te ngakau kiiare ; ara, koia tenei e tahuri kau ana te mahunga o te ngakau ki nga ritenga pai, e rapua atu nei e au kia koutou, kite iwi nana nga mahi pai katoa. Heotiano : Na to hoa noho ao, Na Wepiha Tje Rimunui.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571029.2.6
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 6, 29 October 1857, Page 2
Word Count
395Mo te Karere o Poneke. Karere o Poneke, Volume I, Issue 6, 29 October 1857, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.