Ko te kai rapu, ko ia te kite. Taete, 29 o Oketopa, 1857. KO TE HUPERITENETI.
Kua oti te tatau nga ingoa mo te Huperiteneti. Mo te Petatone, 843; mo te Werehi, 405: ko te nuinga mo te Petatone—ko ia ho kite Huperiteneti mo nga tau e wba e takoto ake nei. No konei tatou ka matau ai e paingia ana ona ritenga e te tokomahatanga ; ko te tauhou. kahore i paingia—e kore e matauria ta te tauhou. E nui ana te mahi tautohetobe a nga pakeha i runga o tenei mahi whakawhiriwhiri: ka mea matoukia tewbukuaro o nga tangata maori ki runga ote tino tikanga. Mate tangatakia matau ki nga ritenga pai ka tikaai tona whakaaro ; kite kahore ia a matau, e riro kuare iai te mahi whakawai ate tangata. Kaua koutou e mea, e kore tenei mea e kitea e te tangata maori. Mana ka rapn ka kite ia. E tokomaha ana nga pakeha kei te kuare. E whakaaro kau ana etahi ki nga ritenga • noho ai ratou ki runga o te kakai, o te iuu, kahore te mea ki nga tikanga pai. No konei, ka tupu ai te raruraru, te totu. Ka mea hoki tetabi pakeha tikanga kore kia paingia ia e nga tangata pera, ka tukua nuitia atu ki a ratou nga wai piro, me nga korero wbakapati; na ka tutu te puehu, ano he whawhai. E penei ana ki konei i roto i enei ra kua pahure nei—ano te turituri o roto o nga komiti—heoi ra, e rite ana etabi ki nga tamariki e maka ana i te onepu i roto ite kanohi oratou boa, kia kaua e ata titiro te kanohi. Kahore ano hoki i mutu. Ka tata nei tewbiriwhiringa i nga pakeha mo te Runanga-whakarite-Une. Ka tobe etahi, ka tohe etahi—ka pera me te ngaruo te moana e akin a ana e te hau. Hei te Taete, te 5 o nga ra o Noema, ka huihui nga tangata o konei kite wbakarite rangatira mo tenei Taone, mo Poneke—kia te kuu ma rua: hei te Taete, te 12 o nga ra, te huibuinga i Oiaki, i Porirua, me era atu wahi lutata, kia rima rangatira mo tera;hei te manei, te 9 o nga ra, te huihuinga i FJeretaunga, kia rima rangatinga ; hei te Turei, te 10 o uga
ra, te huihuinga i Wairarapa—kia rua nga rangatira. Heoi nga tangata e uru mai ki tenei mahi ko ratou kua tapoko nga ingoa ki roto kite Pukapuka, rarangi—ingoa. Ko uga rangatira e whakaaetia e te nuinga i roto i tenei raabi, ka waiho hei Runanga wbakarite—ture mo tatou. Otira, me rapu marire; kauae whakaponohia nga korero katoa. He tnaha nga korero tito e haere i roto i enei tohenga. Kia whakamaramatia te tangata, kia mobio ai ia, kowai ran<»i nga pakeha pai, kowai ranei E tokomaha haere nga tangata maori e whakarite anai tenei ture; a kite pai koutou ki tetahi o koutou hei kai whakarite tikanga o roto o te Runanga, e tika ana Heoi ra, me peheai te rerj kore o roto o tera runanga ? Engari, ma te reo pakeha ka whai taringa ai, ka whai korero ai, ka rite ai tona mahi. Otiia, ma koutou tenei mea e whakaaro—me whakaako ano i te reo pakeha, kia puare ai nga pukapuka, nga korero, nga tikanga katoa; penei, ka rite tabi te tangata maori kite pakeha. Kia ahatia hoki te pakekeianga otc matou reo—e riro ano i nga tamariki me ka tukua ratou ki nga kura wkakaak'jna ai; heoi, ma te noho roa kite knra, ma te mahi tonu, ma te maiatanga, ka riro ai te reo pakeha. E boa ma, he tino rangatiratanga teuei mo o koutou tamariki, e roarama ai nga ture o te pakeha, e taea ai te whakarite i nga tikanga o te ture. E boa ma, he mea pai ano tera, ko te kura.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571029.2.3
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 6, 29 October 1857, Page 2
Word Count
644Ko te kai rapu, ko ia te kite. Taete, 29 o Oketopa, 1857. KO TE HUPERITENETI. Karere o Poneke, Volume I, Issue 6, 29 October 1857, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.