Kite Kai Tuhi ote "Karere o Poneke."
Pitoone, Hepetema 30, 1857. E Hoa,—E whakapai ana ahau ki te putanga mai o tenei whaka aro aroha onga hoa pakeha ki nga tangata Maori, kia whakamaoritia tetahi Karere kia kite ai nga tangata o tenei motuki pgakorero o nga ritenga, o
nga lure, o nga whakahaanga, o nga whakaakoranga boki, e whiwhi ai te taugata kite matauranga. Nakonei boki abau i whakaaro ai ki aua Nnpepa kia tae tonu mai ki au i roto i Dga ra o te mar am a, i nga ra o te tau, kia kite ai abau i nga korero o era wahi, o era wahi, —a era tangata, a eratangata —o era kainga, o era kainga —o nga ruuanga o nga pakeha, o nga iwi boki enobo ana i runga i te matauranga, i te whakaarotika. E oku hoa Maori ; —Katabi ano a bau ka at a titiro ki nga tikanga e whakaaturia mai ana e o tatou hoa pakeba ki a tatou, otiia he titiro noa iho, he rongo noa ibo; me pewhea e matauria ai ? Ko toku whakaaro i naianei e penei ana:—katabi ano pea he maramatanga> mo tatou ki nga ritenga pai, no te raea kua whai Karere Maori bei whakaatu mai kia tatou i nga huarabi ki runga ki nga matauranga. E hoa ma ; e whaka tika ana abau kite kupu a to tatou boa, a Riwai te Abu, e ki ana ia, ko te Kura te huarabi mo nga tangata ki runga ki tauranga. Hekuputino tika teneikupu no te mea ko te take tena o te matauranga, ko ton a matapuna tena, ko te kura. Ka pupu mai tona wai be matauranga, ka puta mai i reira te matauranga ki nga mea mo te wairua, ka puta mai ano i reira te matauranga ki nga mea e matea ana e te ngakau o te tangata, ara. nga mea mo te tinana ejwhiwhi a ia ki onamatauranga; a, na kouei abau i whakatika ai ki tenei kupu bei tirohanga ma tatou. Tenei auo taku whakaaro ki nga mea e kimihia nei e tatou, otiia e tika ana ta tatou kimi—ma te kaba kite rapu ka kitea ai, ma te tobe touu ka taea ai tera tino mea nui—te matauranga. Titiro ki nga kuwaretanga o nga tangata o tenei motu i te timatauga o te taenga mai o nga pakeba ki tenei motu. Ka kite ratou i te kuwaretanga, ko ratou e haere mai ana i runga i to tnohiotanga,rokobiuamai e noho kuware ana e noho pouri ana. Ka timata te hoko hoko—utua aua te tnpeka kotaki ki nga kete taewa erua, etoru ; mo te paipa kotahi, kotabi hoki te kete. Ko to te maori mea e hoatu bei utu, be mea nui,—ko ta te pakeha, he iti—kotahi tupeka, kotahi te paipa, I nui ai ta it rnsori cs tcuakutfarei-ssga, i j;j
ai te pakeba na tona mohi ano. Muri atu i nga kai boko ko nga Miuita o te Rongo Pai ka tae mai ki Nui Tireni, ka whakaakona nga iwi maori ki nga matauranga o nga mea mo te tinana, me nga mea mo te wairua ; ka tahi ka wakaakonanga iwi maori kite tuhituhi ki nga reta, ki nga matauranga nunui; i heke iho ano i runga i te matua o nga matauranga, ara, i te Atua ote rangi. Muri iho i nga Minita,ko nga kai hokohoko whenua ; ka utuatewhenua, tona utu—he paraikete, he katikati, he roria, he naihi, he aha, —ko nga tini mea a te pakeha ka riro ai te whenua. I korerotia ake ai enei,ko nga kuwaretanga o nga iwi maori. Muri atu i nga kai hoko whenua ka puta mai ko nga Kawanatanga —tae mai ana te Kawana tuatahi, ka korerotia ano nga matauranga, ka atawhai ki nga iwi maori e uoho ana i tenei motu, e noho ana i roto i te kuwaretanga. Ite taenga mai o te Kawana tuatoru, ara, o Kawaua Kerei, ka tahi ano ka whakahau auo ia ki nga iwi maori kia hikoi atu nga waewae ki runga kite mohio, kia noho tahi ki nga iwi e noho ana i runga i te matauranga; katabi ka puta mai i a ia he aroho wbakateina ki oua hoa maori, ka tupu ake i roto i nga iwi maori tetahi pakiaka o te matauranga/katahi ka whakamaramatia nga ritenga a nga kai hoko whenua, a nga kai hoko taonga, no fe mea i wahia aua whenua i roto ite kuwaretanga: nana boki i whakamarama, katahi ka atawhaitia nuitia nga iwi maori, atawhaitia ana e ia i roto i te kuwaretanga. Tenei ano te take i takitahitia ake ai e au enei kupu, kia kite tatou i nga mabi a te kuwaretanga o nga iwi maori. Na to koutou hoa, Na Nataxahira.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/KOP18571022.2.7
Bibliographic details
Karere o Poneke, Volume I, Issue 5, 22 October 1857, Page 3
Word Count
796Ki te Kai Tuhi o te "Karere o Poneke." Karere o Poneke, Volume I, Issue 5, 22 October 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.