REIRI KARAMU.
E kore e tau te he ki nga Etita, mo nga whakaaro a nga Wahine e tuku mai ana ia ratou reta kia panuitia
Niniwa i te Rangi Meri H. Mangakahia
Nga Etita -
Matenepara, Maehe 6th 1899. Kia Turi "VYango. Ehoa tena koe. I varo i te Atawhai Ato tatau Ariki ite waahi ngavo kia ora monga taw maha, heoi te naihi. Tenei kua kite iho i to pamii, e pai ana o kupu e patai mai nei kiamaua ko Meri Mangakabia, monga mema mote koroni. Ehoa me wliai kupu atu ahau kia koe monga mema moto Tairawhiti e whakaatu ake neUo panui ko Taare Mete ko Mohi te Atahikoia me tahi atu e hiahia ana kia whakainguatia- l'atau lid mema mote koroni. He aha, note nei ingoa, no te mema, he pai kir.a. ratau whakaaro iho hua atu he kino kita aku mohio. Kobe tangata maana e noho aro to i te Paremata ko te tu ano ia Wi Pere ia Tame Parata, haungaa Taiavoa kua neke atu ia kite Wliaie Ariki. Ko ena tangata kua piikenga ran a lei r.ga malii Paremata me titiro tonu tatau, ko Wi Pere kua
ngaro ite hina nga pabau a kua hina te liei whakaatu tenei tohn ona ki nga iwi, ° ' Koia i kau mafcua tonu ki roto ifce Paremata ote koroni me tona mobio ki nga mate e pa mai ana kite iwi maori e maliia mai nei- e te Kawanatanga o Nui Tii'eni _ Ehoa ko Wi Pere te tangata koia te raema kaba kite mabi i r\ga mate onga iwi e tae mai ana ki Poneke nei ara nga tangata e kawe afcti ana i o ratau mate ki aia, ahakoa tane, wahme he rite tonu me abau ano Hoki, a me tabi atu o aua mabi i voto i te Whare Paremata; mo to patai mo te Pire. Tiilioa e tika ana te Pire Poari nei kei te haere inai i runga ite pukapuka rnihi kia te Kuini e hara ite mea na nga rangatira anake ote Tairawlriti i mabi tana milii kia te Kuini e ngari na nga iwi katoa o runga i n<?a motu e rua nei, hui mai nei kite mavae ote kotabitanga na ratau i whakatakoto nga kupu. Heoi ta nga niorelm o Wairarapa nei kotc kawenga atu ki Ingarangi; te rua kote waibo tanga ko Wi Pore bei upoko mote rarangiingoa o tana mibi. A kia }»eaheatia koia ko Wi Pere ano Hoki te inema ote Tairawhiti ka tika ano te pera tanga A nga niorehu o Wairarapa nei, mehemea ra pea kei konui te ngakau ote tangata e wbakawiri ke nei, ehoa ka taka, kite wai, kote pokare kau e kitea atu. Mote mana motuhake, ka tika to kupu whakarite, ae kua tipu noa afcu ite Kawanatanga te Tiriti o Waitangikua nobo ia kite kai i nga Hua o taua rakau inaianei. Elioa lie bua tenei ara te Pire Poari nei no taua rakau mehemea ka atawhaitia kia pai to tipu mate tangata ano bold e titiro atu ka tipu ake nga taru kino, tipia kite hapara ka wbakangawari ite putake k a pai ai te tipu; ka ati tena, mo te toko maba ote iwi maori e whakaatu -nei koe. Ehoa kaore au nei i te wbakapono ki tenei kau te; ae, e tika ana ko to tatau nui tenei, ko te take na te pakeba teuei kaute, e ngari ma tatau ano tatau e kaute katalii ka tika, ko ta te pakoha kaute e rere ko ana kei runga i o tatau whenua to taungia iho, ara, kei te v.'bakaatu kite Kuini me tona ko te nui tenei ote iwi maori ko ratau wheuua i nui ke atu ia ratau be mea tika kia puare tonu te hokokoko i o ratan whenua kia rite ano kia ratau te rabi, ehoa kei to penei oku mahara be mea tika rawa me tahuri nga iwi o runga ite motu nei ara oia takiwa oia takiv;a kite kaute i to ratau tokomaba tanga, ma o tatau mema ano ore koroni e wbaicahaere nga tangata bei kaute, kia kitea e tika ana tana kaute heoi kua mutu te. mahara, mehemea e he ana he mea tika kia tukua t.e kaute ki roto i nga tino pukapuka e vhakapai peratia ana, otira mehemea eiia e manaakitia tenei kupu epai ana. Ehoa ka hoki atu ano taaku kupu mo Wipere tooku tino hiahia mona me mate atu ia kiroto kite Parcmata ote Kcroiu mana ano te kupu kite iwi kua kore kaha ia bei lcona ka marama te tu atu ote tuhi i muri ia ia.
Ehoa tenei ano ahau kei te kite iho inga korero Anga tangata e haere nei i roto to tatau nupepa, kaore e kite i nga korero e hangai ana kite raahi i noho nei matau i Foneke kua rnahue tonu atu era korero, a kua nei pea katu te hui a Ngapuhi be korero ke ano rao reira. Heoi ano taaku kupu kote take mo taua bui ko te kupu a Wipere e korero nei te Puke-ki-Hikurangi. Kite mutu taua hui me whakawhiti te mana raotuhake ki IngHi-angi. Kei te pera tooku whakaaro kaore hoki be take, ke atu. Engari ko ahau kaore etae, he aba kon kua tukua e ahau oku mahara ki roto kite Tiupii-i nama .43 koe talii tenei, kite haere hoki abau koia nei auo akti kupu, kite kore auo hoki o pai raai te iwi, kaati liei konei Ahau okioki ai eboa note tahu abau ote whakanuku ite ?ire Poari mote ratau kia whai taima ai mo nga whakaaio ote tangata ote wabine ka ati kua neke e nmhi koutou liei kouei mutu ai. Choa teua koe. Nat 3 Etita ote Pieiri Karamu, Niniwa Ite Rangi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18990309.2.24
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 50, 9 March 1899, Page 14
Word count
Tapeke kupu
962REIRI KARAMU. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 2, Issue 50, 9 March 1899, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.