KOTAHI PUTANGA I ROTO I TE RUA WIKI.
He Mere Kirihimete me te Hape Nu la.
KOIA nei rate mihi nui ete iwi, kei te mangai o te tane mete wahine, he mihi nui ake i roto i te ngakau mo tona kitenga ite ra whakamaharatanga i whanau ai to tatou Ariki a Ihu Karaiti. Kei te mihi mihi kei te koakoa noa iho nga iwi katoa o te Ao; ara, nga iwi e huaina ana he Karaitiana. Koia nei te mihi nui " He mere Kirihimete". Tuarua.—Onga mihi nui ko te " Hape
Nu ia" mo te putanga o te tinana, mete huringa i te tau tawhito kite tau hou. Ka mahuetia te tau tawhito, me ona aitua, me ona taumahatanga, kei te timatatanga atu tenei inaianei i te ra tuatahi, a tae atu ki ona ngahurutanga, a kei roto i tenei kaute, te pewheatanga ranei o te tinana e mau ai ranei ki roto ki nga mekameka a te rewera, a, a te tangata ranei. Na e hoa ma e nga tane me nga wahine, me nga tamariki me mihi atu koutu e ahau i konei i runga i nga oha o tenei matauranga e whakahuatia nei, "He Kihimete haringa me tau Tau Hou, ahakoa maha nga pae maunga, nga awa awa, mete moana nui akiwa e takoto nei, na ana tatou i arai, i kore ai e riro ma te mangai e whakapuaki atu kia koutpu. Tera ano to tatou manu e kaha te topa haere atu kia kite ia koutou, ano ko te kite ate tinana tangata, ko tekorero a te mangai tangata. Ahakoa te nui o enei kupu, ko te kai whakatika ko te kai whakamarama. Ko te kai whaora mo tatou me a tatou mahi. ko te whakapono kite Atua, ko te whakahonore ki taua tama kia Ihu Karaiti,ki tekaiwhakamariei ngahiahiataikaha mete kai whakaora ia tatou i tenei ao, a a tae atu ki tera ao. He tino taonga te Kirihimete na o tatou tupuna matua, Kuia whaea i roto i o ratou nei ra, I nui ke atu to ratou whakapono, e kaha ana te haere ki nga wahi e karangatia ai he ra Kirihimete, kaore ano he tereina he kooti e haere ana i roto i aua ra, ko te kai kawe ia ratou ko o ratou waewae tonu me to ratou whakapono ki te kawe ia ratou. Tena i roto i tenei ra he mea uaua rawa kite ngakau o te tanata te haere irunga i tenei huarahi; e taea hoki te aha, i runga i to tena hiahia ki
tana huarahi i pai ai. Heaha koa kore e rite tenei huarahi, ko tewhakapono ki au, ko te take tena ko te whitiki tapu tenei na ana te liriti o Waitangi i paihere, i nui ai te mana mete tapu kaore e huarahi ke atu na ana tenei taonga nui i whitiki ki Nui Tireni nei. Koia nei na te whakapono kite Atua i oti ai taua mana nui e korerotia nei i roto i tenei ra, kote Tiriti o Waitangi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981222.2.4
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 45, 22 December 1898, Page 1
Word Count
508KOTAHI PUTANGA I ROTO I TE RUA WIKI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 45, 22 December 1898, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.