TE KARAMU KIA TOHU.
Te Huihui i te Aohou.
HE TEKAU 18.
Note 14 onga ra o tenei marama ka tae mai a Nga kura Te Aohau me tona Iwi Iharaira ki Aramoho i rungaano i te panui kia huihui mai ki to ratou kainga ki Aramoho, te ingoa ote whare ko Te Aohou* I te 16 ka eke mai a Te Riaki roe tera i te Par¶, No te po ka tahi ka tu kite mihimihi mo nga ahuatanga o Nga aitua o Whanganui kua ropeke nei kite po koia> tenei nga tangata i tu kite korero;Takarangi Mete Kingi, Te Aohau, Tete Porokoru, Hipango, Ratana, Hamarama, Erueti, Te Aro, Rehe, I muri katu ko Haami Te Riaki } te mutunga kaumatua o Whanganui. Kua mate o konto matua na ana i rauhi te tangata, mete oneone, i kiia ai Whanganui ko Whanganni i kotahi ai ratou i nga rao muri; kaati, ko o ratou nui, me o ratou aroha, kei konei e takoto ana kei nga waahi o te motu e iri ana, kei te marae o tera tangata, kei te whare o tera rangatii'a e iri ana & ratou kupu. Waihoki irotoi tenei ra, ko Pitanga kua ngaroki roto o Te Maruaonui, ko tona kai whakahaere ko Matariki; ko Whakaahu kua ngaroki roto 0 Te Rangiaio, tona kai whakahaere ko Tautoru; te whetu i whakataha ki waho o te Mangoroa ko Atutahi, Koia ra tenei ko o ratou whare tenei ko Te Maruaonui ko te Rangiaio, kua rupeke katoa nei ratou kite pounuriki te potangotango, kite po te whaia, ko te Whetu i'whakataha ko Atutahi, koia ra tenei ko to koutou papa ko Taitoko, kua ngaro a Mete Kingi a lekikanara, nga whetu titiro i te pai rawa kote kino, a Taitoko nei i ata horahora o ratou taonga e iri nei 1 runga i te motu, ina teßingatu, ina Tobu raua ko ti Whiti ina Tc Kotahitanga, ina te Kingitanga Maori iua Te \vhakaj)ono, koia i mihiaab ai nga mahi a to koutou papa, i wailiotia nei kia tatou< Kua mate a Mareata tekai hautu o tenei waka, e ora nei to koutou tuahine a Te Rewanui, e ora ana hoki nga mea taane» hei atawai i to kouteu tuahine, kei a koutou nga kupu a to koutou papa e pupuri ana, aroha kite tangata, ai oha kite Iwi, Ahakoa kei runga ahau i tenei wak& (te Ringatu) he mea korero na to koutou papa, koia i tikina ai e au a Te Kooti i Waikato, tu ana ki Aorangi, ina te aroha, ina te manaaki, Koia taku tae mai he aroha ake kia koutou ki taaku whanau, kua rupe ke o koutou matua, tenei au te kai pupuri ia ratau kupu kaore i te warewaretia e au a ratou korero, kei te tangi tonu ahau moku i noho moke moke i tenei ra* E rua nga kupu keite takoto i roto i tenei ra, Tuatahi ko te kupu a Tobu;—Na ana te tangata, na ana teAo. Tuarua, kote-kupu ate Kawanatanga na ana
te raaara/kei a ia te whanan a Hinema'nnokino, ara te tiataretare, me nga tini ngarara, Koia an i ki ai birohia enei .ngarara, kai kino i te maaraa Rehua, kite mate aua ngarara, ka orate kai, Waihoki kei te tiV ta Tohu, otira ko ta te Kawauatanga Lei titiro, haere ki runga kite tahi ka titiro ano kite ahua o te tahi, Kua mate a Taitoko liei whakape i tini ote Hakuturi. Tenei ano taaku waiata i waiatatia e au kia Taare Tikao i te matenga nei o Taitoko. HE amiflTfl. E tu ra e te Kawanatanga e, ka mate Taitoko; Waihanga ra enga mema e, tarai ra e te Kawana; Ka tau te tini a te Kawana i tana tan e, te Waraki tauvangaareve, Here mai te reiti e, koihe piri koihe taau ; Eere mai te taake e, koihe piri koihe taau; Toroti te maoto e, etu kite wao e; Hikaia mai kite ahi a tane ra, ko tinitini whenua ; Ko hare hare whenna e, ko ngaehe raua ko koore ; Ko Ringaroa ko Maaka e, ko whiro ko Tama tekapua; Ko o raua mi i kai hinn ra e, ka whakatupeetia ; Here ana kite j&ri ki Otuuira e, whatiwhati ona iwi i. Tera atu te nuinga o ona korero. I te 17 o nga ra, ara he 18 taua ra ki a Tohu, ka takoto te tina a telharaira; na ratou ano i mahi nga keeke, nga kai katoa o runga ote teepu, ahe nui te pai kite titiro a teTiu}iiri,i te mutunga o te kai ka ta koto te pureti oliaoha, e £5 pauna nga moni, he no Parihaka taua Ture he te 18 ka kohi te moni, liei tiaki mo nga marae. Ko te oliaoha otelß i Parikino i nga ra o Oketopa e £5. Ku huia a ratou moni te £lO. I muri ka rere te mahi a te Poi, ano kei te ora a Mareata te kai hautn ite waka; kua kifcea nei e nga iwi i te ra o Papawai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981117.2.8
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 43, 17 November 1898, Page 4
Word Count
840TE KARAMU KIA TOHU. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 43, 17 November 1898, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.