He Reta na Te Tumuaki ote Kotahitanga.
NA HAMIORA MANGAKAHIA.
Whangapoua, Hepetema 24, 1898. Kite Etita o te Tiupiri. E taku hoa tena ra koe. Aua taku reta he mea tnku atu Daku kia Panuitia e koe. Hemea tuhi naaku kite mangu raangu hemea whakahaere e toku Ringa rnataui te Pene kiranga i tenei Pukapuka kia whai mea ai hei tiro hanga iho mau, E hara i te mea na nga wehenga maha o toku mall unga i whaknaro, engari na te pi to avoha i herea ki kite tau o toku tnanawa; I haehaea toku ngakau e te aroha kite Whakakotahitanga o nga iwi i Him tia toku aroha ki nga Roiinata oku kanohi; Ano ia toku rite i te ngaunga a te aroha kei te Rakau maroke e puhia nei e nga hau ote whenua. Mokemoke tonu taku tu mete whakamau atu ano te titiro a oku kanohi ki oku hoa kite Ra mete Marama mengi whetu o te Rangi. Mete haehae ano o te aroha i nga wahi katoa o toku Tinana. Ano te ngahau o te tupu o nga otaota, mete ata re re ano o nga awa wai marama i waenganui o nga Maunga, ano te rite kei te Rare ata roimat t i oku kaiohi; aue ! mate iho ahan i te aroha. IL'i konei mutu ai taku whakaatu i te ahua o toku arolia in )taton. Ilei kon-i raaku Rang.itiratang'ie n»a h ipu main o te iwi maori o Aoten.r -a mete V\ aipounaiiiii noh:> mai ai. Kia maia kia manawanui kit kahn, kia kotahi te whakaaro kia kotahi te kupu kia kotalii to mahi. Ko te whakakotahitanga o nga iwi ki raro i te Mana o to Tiriti o Waitangi anake, aha koa kua maha aku wliakaituranga i enei take kia mahia « iwi koto taks i panei ai he kite nooku heoi ano nga take; a roa ai to tatou oranga me nga wahi whenua e toe nei kia tatou, mehemea karite te hapai anga iwi i enei lakj ai/a te niaia te mauawanui mete kaha ; aha koa kotahi te Tiriti o Waitangi, kei roto i a ia nga
kaha katou e taea ai £nga mea pakeke e wehi nei te tangata. Kaore ahau e wehi me hemea. he take tenei i mate ai tokir tinana~kaore kau oku wehi motera e ngari kote iwi nui tonu taku emea nei kia whiwhi i taku ora e kite nei. Koia tenei ko te Kuini o Ingarangi kawhakarite ka whakaae ki nga Rangatira kinga hapu kinga tangata katoa o Niu Tfreni Te Tino Rangatiratanga o ratoit whenua o ratou kainga o ratou nga herehere o ratou rnahinga ika meo ratou taonga katoa. He mea Him enei kupu ete kuini kite Hiiri tfui o te Kiingitanga Huihui o te Rangatiratanga o Ingarangi o Airana me Katarana. Kia mohio mai koiitou e nga iwi kei rpto i tenei Hiiri te Huihuhiga <£tH maiia o nga Rangatiratanga o nga i\wi nnnui b tpi-u o te mo o Ingarangi o Airana o Katarana na enei iwi i wbakapnmau to koutou mana motnhake kiruugai o koutou whenua. . i- \- ■ Kote mana toatahi tena i Hiiri fcia ai taiuv Hun, Ternana tuarua,. kia kore ai nga e wkakaturia ana mo Niu Tire>iie kaha kite patupatu kite whakarereke, kite hju^i ; ts'e ranei e rere ke ana i o te Tiriti o Waita|y|§istia tikanga. :^? Kia. kore ai hoki nga Rangatiratanga katoa o :te iwi maori o Niu Tireni e tupu ake ana i mnri nei e kaha kite takahi i nga tikang i katoa o te Tiriti o Waitangi. No ruxiga i te mana o tenei Hiiri enei kupu rero tianei e an ko te Tiriti o Waitangi ko tetehi tenei onga mea nui i te ao, ko tona tikanga me haere tonu nga niahi tnenga tikanga anga kawanatanga o Nui Tireni ii'iinga ai.ak° i nga Tikanga o te Tiriti o Waitangi j note mea he mea nui, he mea mana, hemea kaha, hemea welii, hemea ora, hemea Tapn, e kore e taea te korero eau ki rotu i tenei reta te whaka maramatanga o enei mea katoa me era atu ; ka«u*e nei i tuhia. Koia tenei nga takd e k iha nei aliaii kit« korero ite Tika o aku mea hei kouei mntn ai enei korero aku almkoa hoki roa e kore e manakohia. Kua kite iho ahau i etehi kupu i roto i te Tinpiri No 39 ite whakatauki a Takuhoa a Paratene Ngata Meuga kupu hoki a Taku Whauuga Henare Tomoana e whaka atu ana raua ito raua whakaae kite mate mo te Iwi maori iroto i nga tikanga o te Pire whakaatu Poari ate Pirimia. Kia ora korua mea me o tatou whanannga katoa. 11. Mangakahia, Pirimia. WhiingMpona, Oketopa 12-, 1808. E hoa e te. He.uheu Tukino Tiamana o te Komiti p te TaiHauauru mete Raki menga wahi nu nui o waenga nui o te niotu me etalii wahi o te Tairawhiti mete Waiponmimu. \') tama tena ra koe me nga Honore Rangatira o rofcoite Ivangapn.kite reootatou tu|>unakote l 'R<>puote Kuratakaipu li" e kore tenei iugoa e whakahuatia e ratou mehemea e whakauru ana lie t;in»ata riiiki etehi kei loto i taua Pvopu.
Monga Rangatira anake he toa katoa ratou, kia koutou tenei ingoa i naiauei. Teua ra koutou", e noho huilmi maina; kia ora koutou i to te Atua atawhai. Tenei ah an te tuku atu nei i taku •.wli.akamoeujiti me, tiiku whakawhetai mo koutou mo te"nui"o to koutou kalia kite pujiuri i ngatikanga uiete ata arahi i nga mea e wliai Honore ai te ivvi nui tonu. Ahakoa e kore e tutuki atu ki runga i nga tika me nga pai e hiahiatia aim e koutou i te hanga kua puta to koutou uaua tauga me to koutou kaha nni. He mea mahi na koutou i roto i te mate i nga mate e mohio atu nei ahau. He tu tahanga i te matewai, i te kaikore, i te Pawera i te Pouri, i te Puhanga atehau, i te n<raunga ate huka, i te haere noaiho, i te wehewehenga i nga tamariki mahue i te kainga mate ai i te tini onga mate e kore nei e tae e au te korero. E kore e taea e au te whakaatu te nui o taku aroha mo koutou i roto i tenei reta; engari e tau katoa ana kirunga ia koutou aku kupu aroha kei roto i tetahi o aku reta. He nui toku hari i toku kitenga i nga niahinga a to koutou komiti kua panuitia nei e te Tiupiri No. 39. Tenei hoki a koutou waea e tae touu mai aua kiau i nga wiki katoa, e whakaatu mainei i nga mea katoa o kona. Kua tae mai hoki ki au te Pire Poari i tukuna mainei e te Tiatuana Eopu Kuratakaipuni whakahaere i ngatika turaki ;• i taua Pire Poari. He nui te niawheratanga o toku ngakau i toku kitenga i taua Pire i te korenga e urn o nga whakatikatika ate Tairawhiti kiroto. Hemea tera hei whakaatu ki nga iwi mete hunga hoki e tuku pauui ana kia awhina nga iwi ite Pire ate Piritnia. Kia kauaka rawa ehoki atu te Iwi menga Hunga tautoko ite Pire, menga kai tuku Panui kite awhina i nga tikanga katoa; ture ranei e mahia ana e nga kawauatanga o Nui Tireni mo te iwi maori me o ratou toenga whenua. E tuturu ana hoki toku kite i to tatou mate e kore ratou e kaha kite hanga ite ora mo taton, kua taka ratou ki tua ote Tiriti o Waitanga, kite mahi ratou i te mea tika mo tatou; kahura katoa nga mea iriro he i uga mahi a era kawanatauga e whakatuturu ana hoki ite tika ao tatou nei kupu, ko te uei Kamate tatou inga tikanga o tenei Pire Poa,ri, kaore he take kia tahuri te Hui i Papawai kite whak-atikatika i taua Pire. I ki hoki kue e Heu i Papawai kei te ngaro atu ano tetahi pito ote Pire Poari, kii ana koe ireira e Tamahau he Tangata korero parau; e2B nga Rarangi o te Pire i tae ki Papawai, i naiauei kua tae kite 49 nga rarangi; ka takoto noa tera kupu ite takiwa inou, kati enei kupu. Kanui taku mate, ko taku mate mai ano i Poneke o taku taenga mai ano i te 2 ongara o Hepetema. Kei runga tonu au i taku moenga e takoto ana, i tuhia enei reta irunga i taku moenga ha nga Kata i alma pai ake ai au, kei te ahua pai uainei kaore ano i haere.f H. Mangakahia..
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981020.2.18
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 41, 20 October 1898, Page 10
Word Count
1,431He Reta na Te Tumuaki ote Kotahitanga. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 41, 20 October 1898, Page 10
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.