He Whakahonore.
He mihi nui atu ana ahau ki nga kai tautoko o te Tiupiri, mete hunga hoki kua ngaro atu i waenganui o tatou. Kei te penei ano hoki nga iwi katoa o to
tatou motn, kei te pouri ki nga tangata nunui, me nga wahine nni, kua rnpeke katoa atu nei i waeuganui ia tatou, e liara hoki i le mea ko tatou anake teuei e pouri nni; kaoi-e kei te pa tenei ki nga iwi nunui katoa o te ao, Kotahi auo tenei tau i rupeke atu ai o tatou tangata nui hei awhina haera ia tatou i roto i nga pakanga whakatuatea o tenei an; ma te manaaki anake o te Atua hei awhina ia tatou i roto i nga whakaponritanga o tenei ao pouri. Kotahi tonu to tatou Kingi nui hei awhinga atu mo tatou ko te Karaiti anake, hei whakamarie Lei whakaniarama i o tatou nga kau, e kore ai tatou e awangawanga kite huarahi ote oranga tonutanga. Kia ora nga rangatira tane nga wahine raugatirn* me nga mi, nga tangata matau, ma te Atua koutou e manaaki. I puta taku whnkamaiama i roto i Te Tiupiri, kei te ono onga ra Oketopa puta ai nga wharaugi tekau maono o to tatou pepa e kore e puta i taua ra, engari kei nga ra i ran a atu; ko te take e nui rawa te raruraru, i timata mai i te rua fcekau o o nga ra o Hepetema, mo te 27 onga ra ka mutu. te mana o te Kamupane. Timata mai i taua ra, taku mahi nui ki te ata whakariterite i nga tikanga o te pakeha perehi i ta koutou nupepa. kia raahia i runga i nga tikanga o te Turc whakahaere Niupepa, kia kore ai nga Tnreiti, kia kore ai hoki nga he o nga korero i roto ite pepa. Kote perehi me ona tikanga o tenei mahi o te perehi Nupepn, naku me aku matua kua ngaro atu nei kite p.o, mete Komiti Nui o Whanganui, kaati ka maraira mai koutou, koia nei taku roa kite ata whakahaere i te taonga o akn rnatna, me to iwi.
Tera e puta atu ta koutou pepa i te Turei te 11 Oketopa. Hei te putanga tuarua ka tahi ka whanui nga kavamu, mete roa lioki oto pepa. Heoi e boa ma, me o tatou wahine rangatira, kaua hei riri mai ki ahau, mo euei tikanga, kua whakatakotoria nei e ahau. He rite tahi ana lioki tatou ki tenei taonga o tatou. Kite Etita me nga honore Mema me te Kamupane o Te Tiupiri lie nui ano toku whakamihi kia koutou i runga i nga main ato tatou pepa. Ahakoa ra, kua kiia e ahau kua mufeu to koutou inana, kaua hei waiho mai e koutou he kino tenei i waenganui o koutou, oku lioki, ko teuei taonga na tatou katoa, e kiia ana he tangata maori, me era nga ivvi nunui o nga niotn e rua, Ao tearoa, mete Waipounama, me era moutere e patata ana ki enei, me awhina tahi mai. me aroha tahi mai, i ruuga i te ngakau mahaki, mete aroha, e kiia ai lie tuakana he teiua, he tuahine he mea whakaropu nei na te kaha o te Wairua Tapu, kia ma. kin, ora, kia ora.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18981006.2.6
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 40, 6 October 1898, Page 2
Word Count
549He Whakahonore. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 40, 6 October 1898, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.