MO TE RA O TE ARIHI EHARA I TE RA HAPATI.
Kei te ui etahi tangata, he aha i whakarere ai te Hahi i te Ra Tapu o mua i pupuri i tetahi rake, ara i te ra tuatahi o te wiki? He pai tenei tu whakaaro, i te mea hoki ma te rapu ma te uiui hoki e marama ai te ngakau o te tangata ki nga mea ngaro, na reira kia ata whakaaro mai ki tenei whakaatu. Na Mohi i whakaatu ki nga tamariki o Iharaira nga tikanga katoa e u ai to ratou kawena ki a Ihowa ; ai whakapumau ia i nga tikanga i tukuna ki nga Tipuna, a na Ihowa ano etahi mea hou i whakaatu mai; ko enei etahi o nga ture o mua, ko te tikanga mo te Ra Hapati, na reira i penei te timatanga o taua ture " kia mahara kite Ra Hapati, kia whakatapua," ko tetahi ano ko te tikanga o te kotinga, ko
etahi 0 nga mea hou, ko te kapenga. Na e ata whakaatu ano a Mohi (in. Tiuteronomi 18,15) ki tetahi ka puta mai i muri i aia, i penei ona kupu " Ma Ihowa matou atua e whakaara ake he poropiti mou i roto ia koe, no ou teina, rile tahi ki aau; ko ia ta koutou e whakarongo ai." Ara ite mea he pononga kau a Mohi, ko Ihu karaiti te Tama Hiperu 3. —6. Na reira te kupu 0 te Karaiti ki nga Hurae i whakahe ra i aia mo tana mahi, tohu i te Hapati. " Whaihoki ko te Tama a te tßngata te Ariki 0 te Hapati " Maka 2.28. Na reira ia te Karaiti e whakaara ana i tona Hahi i whakahou ia i nga kakahu 0 nga tikanga, i pera me tana i ki ra kaore i pai te hoatu ite waina hou ki roto kite mea tawhito kei pakaru hoki taua mea tawhito ka maringi te waina, engari me hoatu te waina hou ki nga i pu hou a ka ora tahi raua Matiu 9.17. Na reira ko te kahu hou 0 te whakauru ki roto kite kawenata 0 Ihowa, ko te iriiri kite wai, haunga te Kotinga; ko te hakari hou ote Atua ko te Hapa 0 te Ariki, haunga te Kapenga. Na ko te kahu hou mo te ra tapu ko te ra tuatahi 0 te wiki, haunga te ra whitu. A i ata korero te Karaiti i nga mea katoa mo tona Hahi ki nga Apotoro i mua 0 tona kakenga (nga Mahi, 1.3) na reira me rapu tatou ki 0 ratou kupu me o ratou tikanga kia marama ai tatou ki nga kakahu hou 0 te Hahi. Na, i ata whakarere ratou i te Kotinga, i homai i te iriiri (tirohia nga mahi 2.38 te 8, 38; te 10.48, mete 15 onga upoko te 16.3, Karaitia 2.3 te 5,1 —12). Ai whakarere ratou i te ra Hapati, i homai i te ra tuatahi 0 te wiki, tirohia nga mahi, 20,7, te tahi 0 nga tuhituhi ki nga Koroniti, 16.2. Te whakakitenga 1.10. A ahakoa i hokihoki tonu etahi ote Hahi ki nga tikanga tawhito 0 nga Hurai, kaore i roa kua ngaro to ratou whakapono ki a te Karaiti, i maringi hoki te waina hou itei pu tawhito; ko era 1 u tonu ki nga tikanga herekore 0 te Karaiti; i maka atu e ratou te kahu kua tawhitohia, ara te ra whitu ;ai u kite ra tuatahi ote wiki, hei ratapu mo ratou, i orate waina hou i roto ite ipu hou; I waho te ra hoki Hapati hei tohu ki nga Hurai mo to ratou putanga mai i te urupa 0 Ihipa ; whaihoki ko te ra tuatahi ote wiki te ra i ara ake ai te Karaiti i te urupa, ai whakaara tahi ia ia tatou i taua ra, korohe 3.1. Na reira ki taua ra tatou u ai, kiau ai ki a te Karaiti. P.H.P.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980906.2.12
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 36, 6 September 1898, Page 5
Word Count
658MO TE RA O TE ARIHI EHARA I TE RA HAPATI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 36, 6 September 1898, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.