TIUPIRI.
I TE mea ko te Ture Atua t e Ture tuatahi o te ao nei, h e mea tika ano kia whaka aturia i konei kia kite kia mohio hoki nga tangata nga Wahine nga Hapu o te iwi Maori kite wa i ura ai nga tini iwi o te ao nei ki roto kite Ture Atua i runga i te kauwhautanga o te Rongopai ki nga tini iwi ote ao. Mete maha o aua iwi i uru ki roto kite Tlire Atua, me nga iwi kihai i uru ki roto kite Ture Atua. Na e tino marama ana tenei kia tatau ko te Karaiti te tama a te Atua ora o te rangi o te whenua. A e marama ana hoki tenei kia tatau, kua tuturu ko te Karaiti te tama a te Atua orate Kingi o te ao katoa. Koia te kupu whakaatu i te putea whakairo o namata e mea ra a Ihaia i te ix, 7. Na te Atua tonu ake i kiatu kia ia ko te Karaiti tonu ake hei Kingi, ka 750 nga tau 0 te whakaaturanga a Ihaia i nga kupu a teAtua tae mai kite tau i whanau
ai ate Karaiti. Na itewa i tonoa ai nga kai kauwhau o te Rongopai e te Karaiti ia ia i meatu ra haere kouton kauwhautia te Rongopai ki Hiruharama katoa tae noa ki njja topito e wha o te ao, na 100 tau e Kauwhautiana te Rongopai ka tino rongo nga iwi katoa o Roma puta noa ona wahi katoa e patata ana k\ te moana o te meretereniana, i taua wa kaore ano i whakaae noa tetahi Hap u, iwi katba kia te Karaiti, engari e tango takitahi ana i roto i te Hapu ite iwi ranei. Na aha koa, he nui te mahi kite kauwhau i te Rongopai o te Karaiti ki nga iwi, he nui hoki te whakamate matenga i nga Karaitiana, u tonu te tipu haere o te Rongopai ote Karaiti kite tini onga wahi o te ao i tae atu ai te Rongopai. I tae te Rongopai ki Ihapa ki Arapia Inia, Pahia, Parani, Tiamana, ki Ingarangi a i te paunga onga tau e 300 0 te Kauwhautanga ka tae te hunga Karaitiana kite 5,000,000. I taua wa ka tahuri mai te kingi ko konatanatini te ingoa ki te whakapono, koia te Kingi 0 Roma i taua wa, ka tino tuturu te whakaaetanga i te Rongopai o te Karaiti hei Hahi mo Roma katoa. I taua wa ka whakaatu tetahi tangata kua pakuu noatu te rongo ki etahi wahi kaore nei e mau ana ite Ekara ara te tohu 0 te Haki o Roma na Huhutina Maata taua kupu, na lie maha
nga Poropiti teka i tu ake kite whakapororaru i nga whakahaere 0 te Hahi i taua wa, ka mea e hara a te Karaiti i te Atua, a 100 tau e tipu ana taua Hahi 0 Eriuha. Ka hui nga Pihopa kite whakaaro i te tikanga 0 taua mahi, ka tu a Atanatiu ka mea kite mea na te tangata na te Wairua kino ranei tenei whakahaere tera e memeha noaiho, ko te mahi a taua Hahi he whakamatemate haere inga tangata e u ana kite whakapono 0 te Karaiti. I taua wa ano ka timata te hoki haere mai onga tangata 0 taua Hahi kite whakapono kia te Karaiti. Ko Atanatiu te kaunihera 0 Nihia (Nice) na kingi Konatanatini taua Hui i karanga i tu ra a Atanatiu koia te tino hua ko te whakapono 0 taua Hui koia te kupu nei ko te ra 0 Nihia kei roto i te karakia 0 te Hapa a te Ariki. Tae noa mai ki nga ra ia Wikiriwhi, 0 Ingarangi a Matene Ruta 0 Tiamana kei taua wa ka tahi ano ka whiti mai te maramatanga, i taua wa hoki atu ki muri e kaiponu hia ana te Paipera i nga tangata katoa, ko nga Tohunga anake e akona ana ki matauranga 0 te Karaipiture. He maha hoki nga tangata i whakamatematea e te Hahi i aua wa mo te akonga a nga tangata i te paipera te take, me era atu take i aua tau. Kua pahnre te hunga karaitiana i te 15 miriona, ka pahure nga tau 1000 ka taelki te 50 miriona, kaputa mai ano tetahi titorehanga nui i nga kariki i mea rataii kaore a te karaiti i puta mai i te Atua i te Wairua,
na ko nga karaitiana, e meana i puta mai a te karaiti i te matua, ka waiho tenei hei take pakarutanga mo nga karikiitetau 1054,0 reira maiiweheai tae mai ki tenei ra. Na ite tau622 katu tetahi tangata ko Mohamete ka mea ia e he ana te arai i te moe i nga wahine maha ko tetahi 0 ana kupu kotahi tonu te atua kaore he atua ke atu, a koia anake te Poropiti a taua atua ko Mohameta, na ka hapainga e Mohameta me tona Hahi kite kore te iwi e whakaae ki tana akoranga ka patua e ia, a kite whakaaetia ka waiho tera iwi kia ora ana tera tangata ranei. I konei ka riro a Ihipa a Pahia Arapia a Ahia me nga takiwa 0 awherika tae noa ki te motu 0 Panioro me nga takiwa o te taha rawhiti 0 Oropi ko nga iwi i patua i whakaorangia e ratau nga kotiro hei wahine ma ratau, ko nsa taonga ka mauria hei taonga mo ratau. Na he ruarua nei nga Hahi ke kei te tu 0 aua Wahi, engari he tu ngokore nei te tu. I riro a Hiruharama i te Mohameta, he maha nga taua i whawhaitia ai kia waiho a Hiruharama hei Pa tapu, a kaore L taea te tango mai i te ringa onga Mohameta, e mau nei ano i nga Mohameta i naia nei. I te tau 1500 ka tae te hunga karaitiana kite 100 miriona te maha, ka timata te nui haere 0 te kaha onga Porohitani, ara nga Pero e kia nei. Na i nga ra ia Kingi Henare tuawaru ite tau 15 17, ka tipu haere taua Hahi mai i Tiamana ki .Parani ki Ingarangi tae atu ki nga takiwa o
te Hauauru 0 te Nota hoki 0 Oropikatahi ka ara ake ano he pakansja na Roma ki era wahi kua kia ake nei, ko Ingarangi ko Tiamana ko Horona (Holland) 1 kaha tonu enei, ai naia nei kei enei te nuinga 0 te Hahi karaitiana mete nui haere tonu te kaha 0 te kauwhau haere 1 te k 1 no* 1 - tangd 0 te \araiti tae mai kite tau 1800 ka tilj .iga karaitiana kite 200 minona i enei wa ka whakaaro nui te Hahi mihinare kia whakanuia te an &a 0 te Rongopai 0 Ihu karaiti ki nga wahi katoa 0 te ao, ka tukuanga minita ki Inia ki Awherika ki Amerika ki Niu Tireni ki Haina me era atu wahi 0 te ao. Na i naia nei kua tae ki te'soo miriona karaitiana ; na i naia nei kua rongo te ao katoa i te Rongopai 0 te Atua i naia nei, engari ko te whakapono mai kaore ano i tino rupeke mai; na i te i te tau 1786 ka tae nga tangata 0 te Hahi Porohitani kite 157 miriona 1 taua tau ano ka tae nga tangata 0 Roma kite 154 miriona, e 30 miriona kei raro i te Hahi kariki i naia nei 520 miriona nga tangata karaitiana •i te ao, e 243 miriona kei te tuturu ki raro i te Hahi 0 Roma 128 miriona kei raro i naia nei i te Hahi 0 kariki. Ko nga tangata katoa kei raro i te Hahi karaitiana i naia nei 991 miriona. Ko tangata kei raro i te tini onga Hahi ke 0 te ao 508 miriona. Na i te tuu 1800 ko tangata kei te korero ue reo Ingarihi e 20 miriona i raua tau ano 30 miriona e korero ana i te re "> 0 Ruhia3o miriona e kon-ro ana i te reo Tiamana, e 3 1 e korero ;in;i i le WiA'i, e 26 miriona e korer.) ana i
tereoote Panioro. Nai te.tau 1890 nga tangata e korero ana i te reo Ingarihi 111 miriona, e75 miriona e Korero ana i te reo o Rnhia e 75 miriona e korero ana i te reo 0 Tiamana, e 5# miriona e ana ite reo 0 VVm-i, e 42 miriona e korero ana i te reo 0 Panioro. Na i naia nei e3O minonn. ake nga tangata 0 Ingarangi e 281 mir ; ona Qte kei te Hah '. po^_ hitani, 11 miriona kei teHahioßoma ake. Na i konei ka kite tatau e kaha haere ana te kauwhau haere o te Rongopai o te karaiti ki nga wahi 1 0 te ao, a e kaha haere ana te reo Ingarihi kite tango mai inga tini "vi 0 te ao ki roto i te reo Ingarihi, mete ! 0 te I ' :^irilu ' te horapa haere atu o te l ure o Ingarangi ;-.i runga ki nga tini nei, mete titiro nui mai onga iwi ote ao nei kia Ingarangi hei matua mo ratau i n<r a wa 0 te raruraru, na kua lata mai auarai naia nei e riro ai te maha onga iwi nei hei tamaiti hei iwi mo te Ingarihi i runga i enei tu 0 te whakahaere kua kia ake nei.
—KOTAHI PUTUNGA 0 TE PEPA I ROTO I TE WIKI.—
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980816.2.3
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 33, 16 August 1898, Page 1
Word Count
1,578TIUPIRI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 33, 16 August 1898, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.