TOKAANUI, TAUPO.
Hurae 16, 1898. Kite Etita o Te Tiupiri, Me nga honore mema o te komiti. E tama tena koutou te nohomaina inga marae nuuui 0 tatau tupuna. Tenei utaina atu nga kupu a to koutou whanaunga koia tenei Eiioa ma tenei kua tae mai to tatou kuia atawhai kite whaka kitekite ki e nei marae nunui 0 ana mo kopuna heoi ano Tekaranga moiu a tenei iwi a N'Tuwharetoa, haere mai! haere mai! e Kui me Te Tiupiri o o tou Kingi tanga kua waihonei ko tou taonga honore kai manaki mate iwi Maori 0 Nui fireni; mau ano e kawe haere kinga iwi maha 0 Tou kingitanga. Na e oku whanaunga tenei ra kanui te whakamoe mm 0 te ngikm kite kaha o to tatou Tiupiri kite hari ing.i kupu maha. Na e hoa ma tenei kua kite matou inga mahi a to tatou Ko tahitanga i tu mai nei ki Papawai, Wairarapa; a henui a no te whaka moemiti mo te kaha onga iwi nei kite ata hurihuri marire i te Pi re a to trtou Kawanatanga ki a tika ai ano te whaka tikatika; heoi te pouri 0 toku nga kau "ko te pakaru o te tai Rawhiti," mete Tai Hanauruo tira heiaha ma te pakaru kite whare ko tahi e penei ana toku whakaaro e nga iwi nei mehemea e kotahi te whakaaro angaiwi nei penei kaata whakaaro ano to tatou Pirimia. kite ata wliaka ngawari mete waaka tikatika. Na ko tenei e nga rangatira kia kaha kia ngawari te wlukahaere kia marama ai te whaka rongo atu a nga iwi e noho atu nei inga marae°o koutou tupuna, kiatau ai te hari mete n«akau tatu kite wluiki moemiti atu kia koutou Kaati enei kupu tena koutou. T e nei tetahi whaka moemiti a toku ngakau ko te pai 0 to tatu Tiui'iki me tc Pukekihikuransji; mo
to raua kaha kite whakarongo haere ki 0 raua marae mo nga rongo pakanga anga iwi nunui e patu mai nei ia ratou. Kauri te manaki o N'Tuwharetoa ki 0 tatou taonga. Heoi ano aku kupu. Na to koutou hoa pono pono rawa, M. Te Waaka Tamaira.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980726.2.7
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 30, 26 July 1898, Page 7
Word Count
360TOKAANUI, TAUPO. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 30, 26 July 1898, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.