TEWHAWHAI I ROTO I TE WHARE PUREI I NUI IOKA.
Tera te tahi takaro maumau nei na nga tangata kaha kite maumau; te tahi he Tiamana ko Roupa te ingoa, ko lotawha te tahi he Taake. Ite 10 onga hara ka timata ta raua whiri, mea ano ka 20 menetiorauaewhiri ana, he kahatetahi, he kaha to tetahi, ko te tahi ko te Taake kua ahua ngenge nei. Te kitenga atu ote Tiamana i tona hoa, kua ahua waimate, tino tunga atu kite hoa riri, katahi ka whawhatia mai e te Taake ka mau kite kauae ote hoa, ka pana atu kite taura, e rua ona penehanga ka tahi ka whiua e te Tiamana to meke ki nga kauae. Ka hamana mai te wahaotekai whakahaerecteTaake, "Kahe"(Paoro)katarapekeki roto ite ringi karanga ai. Na tenei ka puta te riri o Pape Pititimona (ara te Tiapiana kite Paiti Karapu) ka tahi tenei ka rere atu ka mau ki tera e hamama ra, mau te ringa rere ana atu ana ki waho ote ringi. Kakite hoki te tahi tangata kaha kite paiti mekemeke xere atu hoki tenei ka mau kia. Pape e whiu ana, katahika whiua atu te kiki e Waiti ka riro tera, heoi ano kua tutu katoa, kua tahuri kj te mekemeke kia ratou ano, kai te umere noatu te nuinga, tenei rawa nga pirihamana a i roa ratou e whakamarie ana kia mutu te ngangare. Katahi ka karanga te tahi Kariki, e kiia ana koia te tino tangata katoa ote ao kite takaro, katu ki runga ka karanga "ratou katoa ra ka mate katoa i au" katahi ka waaea haeretia e ia nga tangata kia watea e huanui mona, he mou anake ra no nga pirihimana tokorua kite tangata nei tino kowhanatanga hei aha tenamangapirihimanatemoungaiho, tahi ka whiua, tau rawa atu ki runga ki nga turi 0 nga tangata matikitaki, mei whanao ai whati te tuara, heoi noho tbnu atu. I roa ngaptrihamana e mea ana a katahi ka mahaki. Katahi ka uia kite kai titiro o taua whawhai takaro, mehemea pewhea tona whakaaro ki taua whawhai, kiia ana e ia, no whawhai kua unuhia.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980705.2.11
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 27, 5 July 1898, Page 7
Word Count
353TEWHAWHAI I ROTO I TE WHARE PUREI I NUI IOKA. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 27, 5 July 1898, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.