HE PITO PITO KORERO.
I te timatanga mai o tenei whakatipuranga kaore i iti iho i te rima tekau ma rua nga moutere pakupaku nei i whakaputaia ake e nga ru i roto i te moana, tekau maiwa o aua motu, kua totohu atu ano, tekan o aua moutere, kei te nohioia i naia nei. Tokorua nga Pakeha 0 Atareria te Maba .0 a tetahi ana hipi 729,144, ko to raro iho i tera, te maha 0 ana hipi 70,211, a ko nga kau 104,465. Kote tokomaha 0 nga tangata 0 te koroni, i te tau kua pahure ake nei tae mai kia Tihema 1,323,490 katoa, 25,820, te mahanga ake i o te tau 1896. I konei kei te tipu tonu te mahi nei a te tangata. Etahi tamariki tokoru a no te Waipounamu, he tuakana he taina, ka tohetohe raua ma wai o raua e a mai nga kau, ka panaia e te koka te mea rahi o raua ki waho o te whare he rino i roto i te ringa 0 te mea rahi, patua iho e ia kite upoko o te taina pakaru katoa te upoko mate tonu iho te taino 11 tau kote mea nana i patu 13 tau. A i noho te huri kite ui ui ite ahua 0 taua mate, a kitea ana he patu tangata, hopukia ana kite berehere. E koa ana matau kua hoki mai ano te ora 0 to matau kau matua 0 Tiati Waari, a kua noho ano ki runga i te nohanga whakawa kooti whenua Maori. Ko Pipiriki te whenua kei te aroaro 0 te kooti, Engari kei te tatari kinga whakariterite a Meiha Keepa ratau ko ona hapu 0 Pipiriki, kia oti ka kawe atu ai ki roto i te kooti a te 24 pea 0 nga ra. I rongo korero noa matau ka whakatuwheratiate whare kura 0 korinite a te 29 Hanuere nei, a era e tae mai tetahi onga minita 0 te kawanatanga kite whaka tuwhera i taua whare. Aka hui mai hoki a nga poutama ki taua hui. Kua tae mai te panui a Hare Hongi whakahe mo te ahua o te whakahaerenga a tetahi Pakeha o Tirikia i nga whakapapa 0 te iwi Maori mo tetahi putanga 0 te pepa nei painitia atu ai hei matakitaki ma tatau kite ahua 0 te mahi whakakoke a te pakeha i 0 tatau whakapapa hei pati moni pea mana pera hoki mea Teone Waiti ana pukapuka huhua kore. E hoama i tera tau i hinga te parekura a te tupuhi, a te wai puke ki nga wahi 0 te ao, tae mai ki konei hoki,. Na i tenei tau he ahi e mahi nei i taana parekura, e whakaaro ake ana koia tonu pea etahi onga whiu mo te ao nei, inahoki pau whare, kau> hipi, tangata, e tope mainei i aria tini 0 tewahi 0 te ao, 0 konei hoki.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980125.2.15
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 4, 25 January 1898, Page 5
Word Count
484HE PITO PITO KORERO. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 4, 25 January 1898, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.