The Jubilee. TUESDAY, JANUARY 18, 1898. KA 58 NGA TAU I NOHO AI I RARO I TE KARA O INGARANGI.
KO TE rima tekau ma onga tau i noho ai tatou i raro ite kara o Ingarangi; i ako ai hoki tatou ki nga tikanga, me nga mahi a o Stf tatau hoa Pakeha ' a e hoa ma, v kua man ranei ia tatou ?Ki takii mohio he patai tenei e kore e pai kia poto te whakautu ; a kia utua ranei kitekaore anake. kite ae anake ranei: no temea he rahi noa atu nga mea hei ata lirotirohanga ma tatau, o roto o enei tau ka.[rima nei tekau ma warn. Otira ki te'patai koe ki nga Pakeha, ehia nga tau i akona ai e koutou enei matanranga'e ako nei koutou kia matau; tera ranei ia e kaha kite ki mai, e rima tekau ma warn nga tau i akona ai e ia;'kore rawn atu ia e kaha kite ki mai i tenei kupu : lie aha te take! No te mea e lino mohio ana iae rima nga ran tau e ako ana ia, ka jinau i aia. I haeve tahanga ano a ia, lie atua Maori ano ona, i
whawhai ano tetahi hapu ki tetahi, i makutu ano ia, i. kainga ano hoki ana kai ki ona ringaringa, i uoho ano hoki tana tpu. kite whenua, i moe ano hoki ia ki roto ki nga puta rakau, otira to tatou ahua katoa, ia ratou ano hoki i mua atu 0 te taenga 0 nga hvi 0 te tuawhenua 0 Oropi ki Ingarangi, ara 0 nga Nomana, me nga Ha'kitini, a inaienei ano e kia ana tera ano etahi tangata kei Ingarangi, kei kotarani, kei Aerana e kaha ana kite makutu. Kaati kua roa rawa te kotititanga i te tino putake 0 ta tatou korero, ko ta tatou korero he utu i te patai kua pataia nei, kua mau ranei ia tatou nga tikanga, me nga mahi a 0 tatou hoa Pakeha ? Tena me titiro atu tatou ki nga mea kua akona inai e 0 tatou hoa Pakeha, kote mea tuatahi tonu koterdngopai oto tatau Ariki 0 Ihu Karaiti. E hoa ma heoi nei anake te tino taonga & 0 tatou hoa i homai ai kia tatou, ina hoki te ahua 0 ona hua, he rangimarie, he maungarongo, he aroha. Ko tenei taonga i tere tonu te whawha a 0 tatou matua a 0 talou tupuna: a e tino ki ana ahau, mehe mea i roa te takotoranga mai 0 tenei taonga kia ratou, homai ai e 0 tatou hoa etahi tikanga ke, kua kore *nga raruraru maha i penei ki runga ki to tatou motu i vraenga 0 te Maori mete Pakeha; tena ko tenei, e homai ana etahi 0 ratou i te Rongo Pai, ko etahi e homai ana i to ratou taonga kino te waipiro me era atu taonga Kikino a ratou. E tino mohi 0 ana hoki tatou ko te matua, ko te whaea tenei 0 te onga he i waenga ia tatou ake, ia tatou hoki me ratou, ko te waipiro, a e mohio ana hoki tatou he tino tere rawa te whai 0 te tangata inga mahi kino, i te whai i nga mahi pai; no reira ko nga pai i akona nei ki 0 tatou matua tupuna e ratou, horomia ake e te kino, otira e hara ta tatou korero i konei mo te kino, mo te pai renei, engari ko tenei Kupu anake kua man ranei ia tatou, kaore ranei ? Heoi ano te Kupu mo tenei patai; ko nga hua tonu mana e whakaatu, ina hoki ko nga hua 0 tenei mea 0 te Rongo Pai he hua papai anake ; na reiia ka iti te hunga e tango ana inga hua 0 tenei rakau, kua kiia ake nei hoki e an li he tere ke te whai 0 te-tangata inga mahi Kmo
i te whai inga mahi pai," Otira timata mai i te tau 18 14, (te tau i timata ai te Rongo Pat kj tenei motu) tae mai ki naienei Kaore e kore to tatou hapai i tenei taonga tino nui, a no te tau 1863 ka tu to tatou, Minita tuatahi 0 te Halii 6 Ingarangi, ko Rota Waitoa te ingoa, no Ngati Porau, muri tonu. iho ko Matiu Taupaki, ko Heta Tarawhiti, ko Piripi Patiki me etahi atu he tokoma, a he tokomaha hoki 0 rnuri iho. ia ratou tae mai ki naienei e whakapangia ana hei minita, me tekau rongo taku ma wha nga mea kei te kura minita i Turanga i tenei tau. He tohu tenei kaore tatou, 0 tatou matua tupuna ranei, i kore te kite inga hua papai 0 tenei taonga tino nui i akonamai neie 0 tatou hoakja tatou. Me to tatou mohio ano hoki, he nui nga whenua i hoatunoatue tatou mote hahi, he nui hoki nga whareKarakia i hanga e tatou, a ko tetahi onga tino whare Karakia ko Rangiatea i hangaa i te tau 1846 e tu mai nei ano inainne i Otaki. Enei Katoa he tohu hei whakaatu kihai tatou i ngoikore, kite hapai i te whakapono, a mei kore to tatou whakapono kihai te pai e takoto nei i waenganui 0 tatou i penei me ia e takoto nei. Tittro hoki tatou ko te kai tangata ko te patu a tetahi hapu , tetahi, ko te patu noaiho a etahi ano i etahi, 0 te whanau kotahi, i nga taurekareka ranei i ko te moe a nga rangatira i nga wahine kotahi takau (haunga hoki nga mea kei te pera ano i naienei, kaore i tokomaha) me era atu mahi e kore nei e taea te tatau, kua kore nei i waenga ia tatou, e anga katoa ana hei tohu na te whakapono i kore atu ai, a e ahei nna te ki penei ake e ahau, ko nga takiwa 0 tatou kua marama, kua kai hoki inga hua papai 0 tenei rakau 0 Rongo Pai kei te ngaki tonu inga taru 0 te putake, kei te hoatu whakamomona hoki, kia kaha ai te tupu te hua. me te wharara onga manga, kia Kai ai te katoa, a kia waiho ai hoki hei whakamammaru mo te katoa. Kaore i Mutn i Knnei.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980118.2.7
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 3, 18 January 1898, Page 4
Word Count
1,041The Jubilee. TUESDAY, JANUARY 18, 1898. KA 58 NGA TAU I NOHO AI I RARO I TE KARA O INGARANGI. Jubilee : Te Tiupiri, Volume 1, Issue 3, 18 January 1898, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.