HE PITOPITO KORERO.
He rongo Korero na te hau i whiu mai, kote take tuatahi a tera nohoanga o te Paremata, ko te whakakore atu i te kooti whenua Maori me ana mahi katoa. • Tenei tetahi rongo ko te waka rongo nui nei ko te omo a pere, he waka tena no Ngapuki, eekeanate rau kaihoe ki runga, ko tana waka nana i tango te purei waka o akarana i mua ake nei, i riro ia ia te vau pauna £IOO, a mohiotia aua tenei e nga mano tangata maha, i mahue i taua waka era atu waka katoa o Hauraki o Waikato. Kua whakaaetia e Tane Haratua kia riro mai i a Run Reweti, a e tumauako ana a.Ruu Reweti tera e tae mai taua waka mo te purei waka o Whanganui nei, ka tu ia maehe e heke ih) nei, E nui ana to matau koa kite rite taua whakaaro o Ruu, ite mea ko taua waka, he waka nui, he waka tere, he waka rongo nni hoki. I te 7 ka tuwhera te kooti whenua Maori o Whanganui nei, ko Pipiriki Taone te take tuatahi. Kote ra tuturu o te takaro moana purei wa'<a, poti, ka tu i te 17 onga ra o maehe, a e koa ana matau kia kite i nga tangata Taane, Wahine e whakaaro ana ki tenei taonga nui, kia takatu te ngakau kite whakahaere i nga tikanga o taua mahi. Na e whakaaroti ana tera te Timuaki o te kaitiaki o te Katoa e tae mai ki Waenganui onga tangata o Whanganui nei i runga i nga ritenga mo te taka Maori. Ko Hamuera Raekitea kau matua o ngatiapa kua mate i tera atu wiki, ko ona tau kite whakaaro ake ka 96, koia tetahi i tuhi kite kirihipi o te Tiriti o Waitangi i mate ki Rangitikei. Kotahi te tangata e ora mai nei kei a Ngapuhi i whanau ki Niu Tireni he Wahine kote kuia o Riti piriti ona tau i naia nei e waru tekau, e ora mai nei ano.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/JUBIL18980104.2.11
Bibliographic details
Jubilee : Te Tiupiri, Volume I, Issue 1, 4 January 1898, Page 7
Word Count
341HE PITOPITO KORERO. Jubilee : Te Tiupiri, Volume I, Issue 1, 4 January 1898, Page 7
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.