TE WHAKAARAHANGA O MAHUTA TAWHIAO HEI KIINGI.
He panuitanga. tenei ki nga Iwi, ki nga Hapu; me nga Rangatiratanga e noho nei iAo earoa mete Waipounamu. Tena koutou katoa— Whakarongo mai ! No te 14 o nga ra o Hepetemn, i te tau o to tatou Ariki, kotahi uiatio e waru rau e iwa te kau inn wha, i elO o nga haora i te atu, ksi Tmvhera te K. uhanaliui o Aotearoa mete Waipounamu. Ka tapoko te Tamil iti a Tawhiao kite Whare, mete Wherowhero Tawhiao, tona Teina, me o raua Teina. me to ratou Tuahine. lieoi ra, no to ratou nohoanga kite Torona o to ratou Mat mi ka hui katoa nga Iwi kia kite ia ratou. kite Whakatuwhera hoki i te Whare i te mea e noho Taua ana te Whare; i te Mat:nga iho ai o Tawhiao. Ka rupeke nga Iwi ki roto, he roa te wa i Tangihia ai « nga Iwi auaTamariki, mete Torono ote Kaumatua—A, ite mutunga o te tangi a te Iwi, ka Iriiria te Ingoa o te Tamaiti tuta ii a Tawhiao. Na tona "Teina ami i whnkahua ko Tawhiao te Kiigi tuatom.;' I nuiri iho i te whakaluiatanga o tona Ingoa e tona Teina, ka panuitia ana kore.o he mea tuhi ki tetehi Pukajmka, koia tenei — Tk Iwi e ! Tex a Koutou. Nga Rangatiu.'.. k ! Ten*a Koutou Hauraki Te Whar.au a Maru Ngaiterangi Ngati Porou Te Arawa Ngaitai Ngatiawa Taranaki Te Whakatohea Ngatip.ioa Te Urewera Xgautuwh retua Te Whanau a Ngatimaivapoto A pan ui Nga tira uka wa Te Whanau Xgatiwhakatere a te E hutu Ngatikahungunu Ngatiwhaatua Ngatitoa Xgapuhi Ngatiruanui Te Ilarawa Tena Koutou, katoa! katoa !! katoa!!! nga Pou o te tikanga, me nga Mana i whakatakotoria ki toku Tupuna i runga ano i te Mana o te Iwi Maori, o Aoteaioa mete Waipounamu. Tenei ahau te whakanui atu nei kia koutou i runga i te aroha i au kua noho nei ia koutou ki runga i te Ahure-.va o toku Papaa. Ma te Atua tatou katoa e tiaki. Tenei hoki au te mihi atu nei ki nga Hapu e torn, Ki nga Matariki Ki nga Manukura I\i nga Whakamarumaru me nga Rangatira i tu nei i nga ra o toku Papa, hei pou mo te Kiingitrtnga o te Iwi Maori. Tenei hoki au kei te ata whakaaro ki nga Tikanga.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940929.2.9
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 33, 29 September 1894, Page 3
Word Count
389TE WHAKAARAHANGA O MAHUTA TAWHIAO HEI KIINGI. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 33, 29 September 1894, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.