WAEA MAI. O NGA MOTU I WAHO ATU I NUI TIRENI.
HAINA.
Hangahai, Hepetema 24. Kua tukua e Haina he hoia ki tetahi taone ko Mokotene te ingoa, kite mahi pa tino kaha ki waho o taua taone. E kiia ana ko te take i tahnri ai te Hainamana kite tnahi pa ki vwhn o taua taone, .he nui no ng mea nunui kei roti> i taua taunt*. Tokio, Hepetema 24. K mea ana .e nupepu o te Tiapanihi kua tae mai kite taha Tunraki o Kuria e riroa mann ngu hoia o Rnhia, =• e whakaparau ana hoki t'»ua mipepa kite ki a iiuhia ko te take i haere ai aua hoia ki reira, he kiini i nga herehere o Haiperia kua oiua oma. AWHERIHA. Keepi Taone, Hepetenia 16. Kua tae mai tetahi o nga manutio o Ingarangi ki konei, a kua haere mai nga heramana ki Rorene Maku, ki ta tiaki i te. taone i runga i te rongo tera e whaka-t-kea e tetahi Iwi mangu o konei ko te Kawha te ingoa. NU TAUTE WEERA. Poihakena, Hepetema 26. Kua tae mai tetahi pire paraivvata ki roto o te Paremata o konei he mea kia whakahokia iho te utu mo te kawana i te £7OOO kite £SOOO pauna it te tau. INGARANGI. Ranana, Hepetema 26. E korero ana tetahi tangata ko J. Hamaparic 1 te ingoa i roto i tetahi laone
ko Riiti te ingoa kia maute kawanatanga o Ingarangi i te ahuatanga o te pooti meraa mo te whare Ariki o te Renata ki Amerika (Paremata ki konei), hei tauira mo te pooti mema mo te whare Ariki o to konei Whare Ariki. AHITIRIA. Wiana, Bepetemai 25. I runga i te tono o Hangakeri ki to konei kawangatanga kia riro ko nga miiti whakahuka o Nui Tireni nei hei miiti ma nga hoia, na reira tonoa ana e te minita o nga whawhai kia lukua atu etahi miiti peru o Nui Tireni. Ite tiro-hanga-ai-, ka kitea he pai ana miiti, otira kaore .mo i tino tuturu te kupu kia riro atu ranei ko o konei miiti, knure ranei, Hepi tema 26. No runga i nga patai ki laua minita o nga whawhai kite tino take i kore ai e oti tana whakatau mo aua miiti katahi ka mef.tia mai e ia, ki tona mahara ka pirangi nuitia e ngu hoia ko nga mea e pain aim i reiia ake nga iuea pai.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940929.2.7
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 33, 29 September 1894, Page 2
Word Count
404WAEA MAI. O NGA MOTU I WAHO ATU I NUI TIRENI. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 33, 29 September 1894, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.