Ko Henare Matua he tangata hoki tenei i puta ana mahi me ana whakahaere hei pai mo te iwi i runga i te tikanga whakakotahi, a i rongona nuitia ana mahi i tona oranga, i haerea hoki e ia nga wahi katoa o te taißawhiti mete Tai Hauauru i te tau 1873, he whakakotahi kia whakamutua te tuku i nga whenua kia kootitia, mete noko, a he nui ano o te iwi i whai i runga i tana tikanga, a mahue ake i te iwi. He uri Rangatira tenei tangata no roto.mni i nga whakapapa katoa, he tangata matau ranga nui kite korero, me nga korero whakapapa o namata, kite whai hoa korero mona e kore rawa e moe i te po, ao noa te ra, a koana tau kua nuku atu i te 70 tau. £ rongo ana koutou e hoa ma i nga pou o te Kupenga a te Huki, i tuatia i mua, i nga ra o Ngarangi whakaupoko, raua kote wnakatatare o te Rangi (Ko Ngarangi whakaupoko kite matamata i to Poroporo, ko te whakatatare o te Rangi kite matamata i whangara, a he uri tenei tangata na Ngarangi Whakaupoko; he uri hoki na te Huki. Kaati no te wa i tupu ai nga raruraru Hauhau ki tenei motu, ara i uga ra o te Ua Paropiti, katahi feawhakarahiae nga Rangatira o ro to i nga nei nga pou tangata hei arai i nga Hauhau kei ; maringi mai ki iipto oHeretaunga, koia teuei,koTqhi4 tohu mo te pikit,anga i Tfwhanui, ko WRangihiroa mote Pikitanga i Titiokura ko Kaimokopu ua mo
" ~ ~-t ■.• . .■ taPvkitinga irte Ahua Turanga IcO HenareMafcua mo te Pikitanga I" kro etahi o aua-Priu J wbati i- ; ifiarboki a nienga&auhau .kite Waib in Ooiaranui. { * sr- - He tangata tenei .& wbakauuia ana i rqto~o Heretau 11 ga tae atu ki Wair&rapa, a e- s pata ana hoki tona ingoa Tci I te wa o tekotahitangajnei, i noho rncf a iahei mema mo te wHafe Ariki o te Paremata ote.-kota.hi-tanga, a inui Hokite; koa o tona ngakau mo te ,tautokoo te 'iSjrif t: tauatikanga, i te mea ko te'wa tenei 1 .huft nai. ai te iwiki runga i tie tikanga whakakotahi, i pera ai vme tana whakarb i mua, i -te V?®. o raupapa nui ana te whenua, a i me4 hoki a ia i aia e lakoto matejma, kia k&ha kiarmau kite kotahitanga o nga iwio nga motu e rua. I pau katoa nga ra o te wiki i te. haere o- nga tangihanga mo raua titiana, me tetautohe hoki o ' ngawhanauaga too o raua tinaua*; a note Poo o te Ttirei 11 o nga ra; ka whakaaetia eHen are Tomoana kia haria te tinanao Noa Huke ki Owhiti, a kia baria to Henare Matua, ki Poraneahau. Engari kote Kobatu mo raua me. tu kite Waipatu, whakaaetia ana. No te ata o te 12 o tt®; ra "k» haria a Henare Matua to Porangahau, a 4 ' hiaere hoki a mengatairiaoHenare Matua i te .12 o nga ite Wenerei nei kite j hariatu i tona tinatia ki Poranga- I ha,tt. -vi" ' oti - anb i tenei tangata te whakaatu tenei til ahua rno ona, Ina -hoki i puta te.'kupu a. nga whanauuga i nga tau kua pahure, kia whakamutuataniahaereere i roto i ona iwi 1 Heretaunga me noho tonu ia ki Pbrangjabaui: mo te be rawa iho e hb te nga. Ka whiakahokia eia ki tenei, keia koutou te whenuakeia koutyni $® •' whare,keia koutou 'nga korero, waihoki mona, ko te Manu : taupua i tahuha kite kaimanu kiai Raluiu tahuna. rawatia atu whenua Ice-kua ritetonu ; ki' k taiia i = kii; tona •matenra.: \ •
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940915.2.3
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 31, 15 September 1894, Page 1
Word Count
599Untitled Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 31, 15 September 1894, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.