RETA TUKU MAI KI TE ETITA.
E kore e tau kite Etita te he o nga korero e tukua ana mai kia taia kite pepa nei. ' ETITA O HUIA. Tereinga, Akuhata 25,1894. Kite EUa o Huia. ; Ehoa la au I ranga i toku moenga ite ' toa o tepo e whakaaro aro ana mete ti mata to. nga o te hine.ngaro mo nga whakaaro „i tukuaatu kia Huia N u pej >a Paraire 28 o Maehelß94, ko aaa rero he korero whai tikanga ite 'mea. he mate, nui-teta ipa kite nei iaklwa o te ika r a...t0 tatou tipuna maui tiki tiki a torangi. Heoikv haiahau i kite i roto i.nga,Pepa kia-au nama,26- kaore i eneiPepahe koreranei ki hai i tae atu tauareta. Heoiera ano e whakamarama tia ki rtupiho nei tana korero. : Ite Paraite .16 onga ra o Maehe 1894, ka timata.toua, to Hatarei tera tapuka puke, nga awa ka waipuke nui atu te waipuke, ko to tahi kaaingao etahi ano o maton ite tapatai, o te taha awa o Ruakituri he kaura no te Wairoa awa ko Hangaroa to tahi o nga kauru ite ata o to ratapu ka eke te Waipuke kia ratou, tenei ka ngaromaie tani o nga teneti ite wai katahi ka karangja ka mate tatau ite taua a te waipuke » ko kiri nei, katahi ka maranga akengaPane' ki ranga e tikaka mate katahi kauta id runga i to * ratou waka hewakanui_to. ratou, waka , te ingoao taua. wakakoHaiiititeroao taua .waka e whitu raaro te whanui o teriu kite tahi: ringa me .mutu ite whatianga o te tuke o to tahi ringa te. whanui o teriu . o taua wakakotahi. .Kauta te huoga ki ranga. i to rratou waka kahoe : kite Pa nui ki tereinga te taenga; kite jrehenga o nga awa ki Hangaroa e tuana • tela o to Waijrake nui ata he hainga ra hold, tana waaW no-nga awa e rua no Hangaroa me ruakituri katahi kahoe tonu toratou wa*a .ki hai i whiti ite ia o te waipuke na naiku kiime haere ata ki tetereingao reho he Rere nuie.ono tinite tike tike etoru ngaahuao: taua rere kite taka tekuri to Poti to poaka tga- mea . . ■ katoa kaoreeora. Hboi ite waka ka ahu nei tona haere kitovmat?. heoi. ano ake kite ao e haere. ana tonei? mote mate, heliui tojatoukaha kite hoe itbratou wakaliei aha. mate-waipuke kaeketooute waka nei ki runga ite hra o te rere kaa tapou.tonu to au oi» wai kua kitoxawa . attt to. taogata o te ihu 6to waka- niei i *aro o to rere heoi.ka mahue tbna hoe ka tuoha ki runga ite waka ko nga wahine kei me nga tamariki, i taua taki wa ka kite atu to tahi maa e paku .haere
ana irotodte wai, te Paanga kite ih6 o te wakanei ka koromiomiote i tenei talma kan wea * tana me&epuku ake.nei i rotoit«wai teihu -otewaca ka aha whakarunga kite waahi ano 1 rlro mai nei ratou. , ■ . E liara itemeahoe eratatt nate wakanoa nei ana haere ki ranga ote an. ~ ■Heoi te Parenga ote. ihu ote waka nei. ki.runpa. ka tarewa -te kei-i ranga ite rare nei Oreko, ka hoki ano te wak» nei, uatn kite waahi e hia hia ana raton 1 kite hoe~*kite tara waahi kite Pa, ' heoi kaora.hoki te hunga nei. Heoimaknapo, e whakamarama. i konei; *te waingohioote ora kia ratou te toko tnaha o tana hunga Jokoiwakonga I ingoa. -v".-. v.-.; Heremaia Kihirau TeotoneTawhai. Tari nsutu ; ngarima, ko nga wahine Mere . Kihirau Teaute , Kihirau Hinetapurau Heni Kanu Teokaramoa niutn he mgoa tamaitiuahemi. . Kote wai ngohio o te-ora. \.Na*. tetabiwahine k'ei' roto' ite waije' noho ana ko. Hide Kurako te ingoa'he tangatatonu imua imoe ita rua pani. tamaiti ia Tanekino.whanautona tamaiti he tane katua tia tona tamaiti ka taniiu tia e tahi wahine kaore onakai hei tua. i tona tamaiti ka whakama' te wahine nei. Tere anaki r'owai taniwha toau atu na konei i • whakaora te waka ■ nei na Hine Korako ko tana whakapapa tuai o tenei wahine o J3ine Korako : he , kauhau I taniwha te taenia mai nei kia i a ka tangata a ka hoki ano hei taniwha kei te kite tonu mntaa ia ia ina ia nei. Ko tona whakapapu tenci. Koijjfcan, Hetaniwh* Taktnl, ka Ungat* WnlWMjte Tanlwba Taora „ ~ Boh* Bone „ - Kauratlra „ „ gWUM. ; ; Tuiakl „ „ Tsrcroirp Ot>ttkaraka~Maro „ „ HIM Korako, ka TeuaOter#ngi „ _»kahokiano hei tanlwlia Tutoko Taua „ I HlueWhatuia , Hlnateuru.,, „ Rtalca " Run ' ",f „ .. Teaomaiuru „ „ W. M. HMte Prt/mana ■ Heoi ano aku i kite ni. " Na tohoa i rotb ite aroha o to taua • whanaunga o Ihu Knraiti a mene. ■ W. M. HWata Pehimana.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940915.2.10
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 31, 15 September 1894, Page 4
Word Count
756RETA TUKU MAI KI TE ETITA. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 31, 15 September 1894, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.