NO HERETAUNGA.
TENEI nga mahi a te Arawa i mahia at e ratou hei ture pumau mo ratou, kei rotu i tenei putanga o Huia. Tenei ano hoki etahi o ngo mahi i paahitia ete Kauhanganui hei turo mo runga i te Kigitanga Kinititanira Maori. Kua pnahitia «• tr Pan-mata i I'mipkc ku U'Htn tunpi <i to Tari'iiiata inutu ai ti- malii li«ik"> waipiro i roto i ti> AVliari' I'aroinatu. Kua tai» nuii ti'ronnu kia matou kua lit-nin :i Mari'ro Tr Apatu o Wairarapu.
Kua hemo alrihapeti Whatuira, tetahi onga waliine rangatira o Heretaunga nei, I hemo ia kite Paid Paki ite po.p 0 Hurae Oei;* "7 *"*> • ; Kanui te kaha haere o te mahi uniana i roto 1 nga motu o te ao. Kua kite ano hoki matou kua puta te kupu a nga i niana o Atereina e mea ana kia kohi xnoni ratou hei paura ma ratou hei whawhai ki nga tangata o waho, e mohiotia ana he Parakireke to ratou ingoa, ara he iwi whakaiti i te utu o nga mahi. Ko te mahi a te Paremata inaianei kei te korero tonu mo te ahua ote raruraru mo te Peeke o Nui Tireni. Kua tae mai nga rongo kanui te ahua kino o Ingarangi ki a Hori Kerei. E maharatia ana tera ia e terete hoki mai i tona ahua mate i reira. I tu tetahi hui nui i Rotorua i te ono o nga o Hurae nei mo te whakatuheratang* i tetahi whare hou ko te Ngahau te ingoa o taua whare, ko te hapu nona taua whare ko Ngati Tarukenga. Kotahi tetahi pakeha no Amerika i Karaitiati o mahi kooti ana i enei tau kua ttiahue akenei, Kaati i runga i tona mahara he nui rawa te malii ki Amerika, katalii ka hoki. No inaianei kua hoki mai ano taua |tangata ki Karaitiati mahi ai me tona ki he nui rawa te pai o konei. Te pire a te Taute kei te Whare Paremata e takoto ana. E mea ana taua pirekia whakamuturia nga mahi petipeti hoihomengamahi purei hoiho kia whakaititia, a tae atu hoki ki nga totaraiheta. Kaati ko tetahi merna ko Hone Makareka te ingoa e mea ana kia hoatu e ia tetahi rarangi mo taua pire. Ko tona rarangi e mea nei ia kia uru atu ki roto e penei am. " Kaua te oere hi e perehi i nga korero peti, i nga whakaatu ranei i nga mea tera e wini ; ko te perehi e perehi ana i aua korero ka whainatia kite £2O Pauna, a ka mau hoki te tangata na ana i panui kite herehere mo te marama kotahi. Tena tetahi mate kei te kaha haere ki roto i nga rohe o Heretaunga. Ko te ah ua o taua mate timata ai kite tunawiri, ka ma.-nae te mahunga, ka ngehe katoa te tinana, me n>ra ttiri, ka mamae hoki ngakonohi. Ko te rongoa mo taua mate, me kai i te pire, i tetahi mea whakatikotiko ranei. ka mutu katalii ka whakamamaoa kite purukamu. E run e toru ranei nga ra ka mutu mehemea ia kite terete mahi a te tangata i te mea e iti ana taua mate. Ko tona ito he niatao. Kia mahana tonu te mea e mate ana ka pai taua mate.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940721.2.3
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 23, 21 July 1894, Page 1
Word Count
544NO HERETAUNGA. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 23, 21 July 1894, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.