KOIA TENEI TE TAUIRA OTE KAMUPANE KARAPU MAORI.
"TE TURE KAMUPANE, 1882."
Whakaaturanga ite ahua nie nga tika nga ote Karapu Maori o Poneke, Rimiti. E whakatura ana i raro i nga tikanga o "Te Ture Kamupane, 1882." me nga Ture whakatikaiika o taua ture. e kore e nui ake te moni hei utu ma te menni i ngd, moni o nga hea e tangohia ana e ia. Te moni mo taua kamu pane, £5,000. e wahiaana ki roto ki nga hea 5,000 kotahi pauna mote hea. Me penei te utunga : 10 hereni mo te hea i te tononga mai ; te kau hereni mo te hea i te whakaputanga atn. Nga Kaitohutohu mo te Kamnpane mo te takiwa e whakaturia ana:—Meiha Keepa, Wanganui; Wi Pere, M.M.R., Turanganui; T. Parata, M.H.R., Waikako»vaiti; Hone Heke, M.H.R., Pei o WhairangijH.T.Maluipuku.Wnirarapa; Mahu Kupu, Whangauui: Wi Hutana, Maienepora; Ropata Te Ao, M.H.R,. Otaki ; Wi Parata, Waikane; Henare Tomoana, Heretaunga ; Wi Paraotane, Omahu, te Roia: ko 'i. R. Erihana, te Heke retari mete kaiwlnk.ihaore : John B. Blaine. Tari i naianei, Featherstone Tiriti, Poneke. Te Peeke o New South Wales. 1. E whakaturia ana tenei ICamupane hei whakatu i tetahi Karapu Maori Id L'oneke mo ie iwi Mami me a ratou wahine me a ratou tamanki. hei kainga mo ratou i a r.:tou haerenga mai ki Poneke. 2. He Maori anake nga niema mo taua Karapu. 3. Ko nga tiingata e hiahia ana Ida whakaturia ra ou hei mema me neke ake o ratou tau i te I.S. 4. E whakaturia ana tenei Karapu hei hoko i tetahi whare mete whenua i roto i te taone o Poneke, i tetahi piihi whenua ranei hei whakatuunga mo tetahi whare Karapu me nga tari, hei kainga mo nga mema i o ratou haerenga mai kite taone o Poneke, kia kore ai ratou e taka ki roto ki nga ringa ote hunga kino. 5. Ko tenei Karapu ma tetehi komiti e whakahaere i ia tau e ngari me pooti nga mema mo taua komiti i ia tau i ia tau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940331.2.10
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 7, 31 March 1894, Page 3
Word Count
340KOIA TENEI TE TAUIRA OTE KAMUPANE KARAPU MAORI. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 7, 31 March 1894, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.