PANUITANGA. Kinga Iwi katoa oto ivri M aori. E noli., maira i Aoteaaroa mete W-.ipnunninu Kuaoti ite Komiti o IJnin K.otahijNupepa te whaka tntnra nc: t:i]c • e mau i raro iho nci. 0 . L Ko Nupepa. lie Nupepa M. oi-i 1 raro ite kotahitanga o te Tiriti Waitangi. Etu ke ana tenei Nupepa - nga mana Kawanatanga Pakeha, mo em Bt ° tangata e hua inanei he Pakeha. 2. B taia ana ngakorero o ngra hui tuJcua mai. Menga rongo korero, mctiwi whanautanga tamariki", marenal;a...r~\ menga tangata mat#, mera atu korci", ,1 tika ana. 3. E kore e tai a e tenei, Perehi nga korero whaka kino ingoa mote tnhi tangata. He mea tino kino hoki tena kinga Perehi katoa ite ao. 4. Me whakaaro nga iwi ong a motu nei In te oranga mo tenei Nupepa. Am kia rite_ te whakaro kite ngaki oranga kia what kaha ax nga kaimahi. o tenei Nupepa. 5. Ko tenei Nupepa e timata atu-ana inaianei No reira ka whakrohia ki tenei putanga ite kite tangata e tono ana, kia tuiroa atu te Nupepa kia iflf« Tz- 6 ; utu m SL tenei Nupepa, ite tan, Kotahi Pauna. Ka tukua tonutia kite tangata e tuku mai ana ite Pauna mote Nupepa ite tau. Ko tenei moni he-mom lti rawa ara te pauna kotahi moni e ruke-a noa tia ana e te tangata ite tau kotahi. . ?.* a . n f? a Rangatira nga hapu 1a wahi 1a wahi o Aotearoa mete Waipounamu kite awhina ito tatou Nupepa. ilei Reo hei taringa mo tatou hei whakaatu hoki kia tatou inga mahi o to tatou Jcotahitanga. . Kia maramate tuhi mai ate tangata 1 tona ingoa 'mete ingoa oto kainga mete Poutapeta hei tukunga atu ite Nupepa. 9. Me tniki te tangata i tana Nupepa Kaua e rukea noatia ko to tatou kuare nolo, tenei In a tatou Nupepa ka rautrx teatu* 10 nr ° a^U * tangata ngam
_ P. KEMARA, E Whakaatu ana ki ig i t:inpn:i o HEPIA ME HEHITIHCI. we ona lioa Maori, kmi tai* katoa wai iiirsi k .In: hou ki ton a whine. KO ANA KAHU He Koti Wuuru, me era niea katoa <? ana te tangata. Kei aia lioki npi uluni. niabivga kahu hou.pai hoki, oluganmi. Me haert* niui kouton, me homai he ootu kin nialii.i in- kali". pai mokotiton ko n;ra T T tn TARAU 15s Herengi HUIUr •• £2 10 0 HUTU Mete Tarau i waho, haere atu ite £3 15 0 Kaua e kore to haotv mai ki nu. kt-1 au te whure i i te rnu, koi a iu»i Anaki- t« whareehoatu ana orua Tarau raeheraeaka homai kontou ho ota kinmahia he kahu inn koutou, ko ahau to rtvhi oJ. H. TOROANA ite taha OteM AHUNIKI HOTERA, NEPIA. Ka nui te whak&pai o tan?ata ki taku ronhi kahu, Ina hoki ka whakaaturia nei tctuhi IVawhakapal a tetahi tansrata inoku. Ka Whitu tau e mahi ana P. KEMARA ki su kaore ano i kitea to ahua te Ju? i aia kaore ain> h«»Ui he i mea mai kei te kino tana mahi kuhn e whakapai tonu t» ratou i aia J. H. TOROANA, E whakaatu ana tokl ahau ki oku him n:.vwt kn :■» mai ahau kite Toa ite tkha ot* HOTKKA o M.vi: X! I npa Turui xne n a Paraire ite waru ite aia «» »•"' kaoptt tae noa kite rima, Haeremai homai i k«mt«»u Ota kite tanprata Muo mohio kite mahi kahu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940324.2.13.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 6, 24 March 1894, Page 4
Word count
Tapeke kupu
565Page 4 Advertisements Column 2 Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 6, 24 March 1894, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.