NO HERETAUNGA.
Kua tae mai te Reta a te hoa, a Netana Patuawa, o Maropiu Takewira, mete pauna i roto mote Pepa kia ia mo te tau hou. Kua tae mai te Reta a Wi Hatarei o te Mahia He mea maikaore ia e tuku mai ite moni mote tau kuaPahure, E ngari ka tuku mai aia mote tau hou, he mea mai koki hia rere tonu te manu kia ia. Pera ano hoki te Reta a te Rangitere o te Mahia, ano. Kua oti ano te whakamaramu i nga rerenga tuatahi o to koutou manu, kei a koutou ano te whakaro kite manaki i te taonga nei; E hara hoki te rere atu a to koutou manu i te mahi rapu hei wini mo wai tangata ranei, i roto ite hapu iwi ranei, Engari e mahi ana mo nga iwi katoa i runga inga motu e rua, a kote Pauna e tukua mai nei, mo nga kai mahi o te Pepa nei, He tini nga hoa kua tuku mai i te ora mo te Manu, i runga i te whakaro kite taonga, kua whiwhi te kanohi kua kai te mangai kua Puhake ite taringa, E hara hoki te rere atu a to koutou manu e ngahoa, i te Peehi i o koutou maturanga hakahaka, matauranga Tiketike ranei, Engari he Patuki kau i te Tatau kote tangata e uaki ana katomo atu aia ki roto.— Nate Etita. Kua kite matou ka tu te purei whakakata tangata nei ki Hehitingi ate 15, mete 16 onga za o Maehe nei. Kua kite iho matou kite pepa o Xepiu, taihoa ka mahia he Ture mo te nui ote moni e tono a ana e nga maori ki nga Manuhiri haere ki Retorua kia utua kia ratou mo ta ratou mahi whakaatu haere i nga wahi o reira, ko taua pakeha e ki ana i tetahi wahi penei ano me Rotorua, kei Amerika taua wahi, ko te utu mo nga whare nohoanga, e rua tonu hereni, ae mea ana ia, me noho pera ano he Ture mo Rotorua. I karangatia e nga Maori o Moawhango a Hone Petana, Pirimia ki ta ratou Hui I reira ka whakaatu a Tetana ki nga maori, kua whakaatu te kawanatanga ko to ratou hiahia i nai-
anei, kia whakamahia nga Miriona Eka whenua e takoto noaiho nei, kaore e mahia ana, Ina hoki he nui nga tangata e pirangi whenua ana hei raaliinga ma ratou, ko tenei tikanga ate kawanatanga, e pa ana ano ki nga pakeha, heoi te huarahi ate kawanatanga i naianei, he tono kite Paremata, i tenei tau, kia whakamanatia ratou te kawanatanga kite tango mai i etahi o nga whenua, ite Pakeha, ka wliakanoho tangata ki runga kei konei hoki te nui nga ote whenua, a ko aua whenua e takoto noaiho ana kaore e mahi ana, koia tenei to ahua whenua hei whakanoho tangata ki runga, 9 ka aliei te kawanatanga kite tango i aua whenua, mehemea e whakaae te tangata nona, kore ranei, ko nga whenua maori e mauria ana ete kawanatanga ka utua ano, ara penei ka lahui tia ka utua ranei ki tetahi pukapuka tuhituhi penei, E nama ana te kawanatanga ki nga maori e mea te nui ote moni, me \yhakarite ano he Itareti mo taua moni, a me kaua hoki e whakawhiti i aua ritenga ki tetahi atu, E ki ana te Minita ka ora noatu te tangata mo tona whanau ite Itareti, i ia tau, i ia tau, ka mutu. tona korero i konei ka whaltakohia e nga maori, ma ratou e whiriwhiri he komiti hei titiro i tenei mahi ka mutu, ka whakaatu kite kawanatanga ite wliakaaro o ia Hapu o ia Hapu. I te whakawa uiui mote pakarutanga ote kaipuke ko TieJii Ririmana te Ingoa, ka kite kapene i paea te kaipuke l;i wliarekauri ite rua tekau ma rua onga ra, ite ahua kino ote n:oana ka liaere ia ki runga ite rua onga haora ote Atu, ite kaha ote ia kaore i kaha te kaipuke kite haere, a paea ana ki uia, eki ana te kapene o te Tima kote Kuhu te ingoa, mehemea ka tae ana te kaipuke ki roto i taua ia, kore rawa e kore te Paea ki uta, Ileoi kaore ano i whakataua, mehemea no te knpene te he i paea ai taua kaipuke ki uta.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18940310.2.4
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 4, 10 March 1894, Page 2
Word Count
726NO HERETAUNGA. Huia Tangata Kotahi, Volume 2, Issue 4, 10 March 1894, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.