NU TAUTA WEERA.
Poihakena, Hurae 22 Kotahi tetahi kaipuke no te tiamana i pakaru i te kahi o nga waro i a ia e tu ana i te wapu; kite mahi a taua kaipuke he uta waro ; ko taua kaipuke
katahi tonu ka u mai i Tiamana, e whaka kii ana kite waro • kua tae kite 1450 tana waro i runga i a ia, a kua tata tonu tona rere ki Amerika ; ko te kapene kua riro atu ki uta kite whakariterite i etahi o nga pire o te kaipuke; ko nga heramina kua whakapai katoa i nga mea o te kaipuke, kia pai ai te rere. Ite mea e whakapai ana nga heramana, katahi ano ka ranpona tetahi paku nui i roto i te kaipuke. I rangona mai te pakutanga nei i tawhiti noatu. I pakaru katoa te whare o te kapene i te papa o runga o te ka'puke e tu ana ; ko te kaipuke nei kua pakaru katoa ; ko te poti o mua, kua iri lho i runga ite mnhi: ko to muri poti kua taka kei roto i te wai ; ko te tino apiha i whiua ite pakutanga ki etahi mea o te kaipuke, a mate tonu atu ; kotahi o nga tangata i pangaia ki ro-te-wai; ko te mea na ana i ora ai, i mau ki tetahi wahi o te poti i whiua ra ki roto i tewai. Ko tona ingoa ko Tamarina ; ko koropa, te tekena mete, tetahi o nga heramana kua mauria ki teHohipera ; ko nga mea i runga i nga mahi, i te pakutanga nei o te kaipuke ka ruia ki roto ite wai. Na konei i ora ai. Ite kaputanga, ka werii te kaipuke. Tae rawa mai nga mea tinei ahi o te taone, kua mate ke te ahi i nga heramana o tetahi manuao o te Ingarihi i reira e tu ana ; ko te mahara, ko te take i paku ai, he ki no raro o te kaipuke i te kahi (gas) o nga waro.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930805.2.6.5
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 16, 5 August 1893, Page 2
Word Count
335NU TAUTA WEERA. Huia Tangata Kotahi, Issue 16, 5 August 1893, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.