PANUI KII NGA MAORI. AREKA TUARI. E hoa ma kei au te Whare Iti te utu haere mahi homai ta koutou. Ota kia mahia e kahu pai mo koutou, kei au nga mea katoa e pirangitia ane e te tangata, ko toku whare kei rawahi mai o te HOTEBA O KABATANA, HEHITINGI. PANUI. TF AIRA HiKO MOTE MATE RuMATIKI. Ara ko te Rogoa e mutu wauueai te mamae onga mate katoa. He rangoa tenei e emutu wave, hohore ai nga mamae o Te Bumatiki mate pera ano te Takoku Te ataunga ranei a te katipo a te aha atu ranei. Ara mo nga mamae ka pa ki te tuara ki whea ranei ote tangata. He whakamohiotanga tenei mo te whaka-maeinga p tenei Eongoa. Ukuia tenei aira mete miri kauaranei e miria kate ahua ote tangata mate te tingata mate te tikanga Whare Tumaki Na Peteriki me Oo Tikahou Amerika Kai a ratou anak kei Foneki 2s 6d mo te patara Hei pani anake mo waho o te tinana Ko to ratou Eihana ko W, J. TAEAMANA, HEHITINGI zf^hsttti. KOREROTIA TENEI. Mehemea ka kino te haere o te wati mauria mai kia A. MaKakikitkra e mahi nei i te whare i te taha o te Tari o te Huia, Nupepa Maori i rawahi mai o te rerewe teihana ka toru nei te kau tau e mahi ana i tenei mahi Wati Meke. nmhi Biingi Poroti me era atu mahi ko nga mea e mahia ana e kore e kore te pai, hejiti noa hoki te utu, kei a A. MaKakinitera nga Wati, karaka pounamu pai me era tini mea atu. Mohiti kanohi, puru aha atu ko nga karaihe tonu e pai ana mo nga konohi he iti rawa te utu o nga mea katoa haere mai Haeremai tirohia koutou te whare o A. BKAKAimTERA, I te taha o te Tari o TE HUIA, NUPEPA MAOBI, EEBEWE TIRITI. PANI. Me ona hoa te toa pai kijto tango pukapuka Nupepa tuhituhi, Pene koriana mo era me atu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930610.2.7.3
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 12, 10 June 1893, Page 8
Word Count
334Page 8 Advertisements Column 3 Huia Tangata Kotahi, Issue 12, 10 June 1893, Page 8
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.