Huia Tangata Kotahi. HATAREI MEI 27,1893. NO HERETAUNGA.
E hoa ma enga kai Manaki i to tatou Manu hei rima tenei monga wiki e Puta tonu ana to tatou Nupepa i runga i te te whaka ritenga ote Paremata kia Puta ia w;ki ia wiki. Ko .tenei kua inutu te Paremata, o te kotahitaiiga, a.kua mea ratoU'kift whaka hoki tenei te ahua o to tatou : Pepa kite ahua tuatahi, ara e rua nei putanga i te . marama no reira i te mea kua mutu nei te Paremata; ka tahi ano ka watea te Pepa monga Reta anga hoa tuhi mai o tira E nga hoa. aha koa te roa o a kojitou Reta, e takoto pai ana i roto'l te tari. o to koutou.manu. No tenei ra ano i hoki ai nga Honore Mema ki o ratu kainga,: hj- hui te iVhaka whetai o teHuikatoa nio'te manakitanga. nui whaka harahara 'i' tukua mai. nei i te wahi rigaro kore rawa he ; ahua .ke i Pamai kite. tangata i. tona hoki ngaatu ki tona kainga, rite. tonu kit na kainga, rite tonu.; ki tona'putanga mai i tona whare tona hokirigaatu ki roto, kacre-hold hie mea i : takiiia te Ringa te wae wae'riinei i jjarigia ranei e .te mate. , roto uohq anga o. tenei Hui a Hoki noa atu nga mema honore. menga t iwi ki o,ratou nei kainga, he mea whaka miharo tenei Manakitanga i tau nei ki nga iwi,*i hei ki tis AVaipatu i. te 8 0 nga : 'ra o Apierira,. i te taiu oto tatou Anki'lß93.
,-Xtse 18 ote marma nei ka tukua-te' imitini kitewhare hepatai kite whabarn o'te whiire ; mote .whakatutucu i te :wahi: iriote Paremiita o te kotahitanga,, Heoi i te te whare ata waho ana te motini, tuktia anil kite iwi. . NoteG' onga haora ijte ;mutiinga i;o te ; 1 Warnld'tt; 1 /ka Pataia. te j w,hakaro: gte iwi, Tuana'.ia te' : Hsipi 'ftinakl,.. .kfi tono. kia;' whaka ae tia heiTuranga te,noho anga o. te ■ Pfirematti nt'otetail e," haeire .rriai nei. ; Xb reihi e tohoana -aia lcia whatLa a ie'.tiit' e nga Rangatirataua tono, e tono nei' •kr te t^ongi£..; . ...■ ' s:--: He tokomaha nga i tnttlce*' kite .whiii.kupu, mb' tana.tonb; I pi&k hoKi'te tahikumvmotetaha kia te Arawa nrii mehe.mea 1 he tangata to, te. Arawa,.; i voto :i ife riei Hiiinga e whai kupu ; ana, kia riro Rotorua; perieikua whaka korea' te tono a H : Hinaki rauaUto •\V i Pere. Note ParaiTe 19 bnga' ra ka Hui te Iwi katoa kite niarae o : te : kataliiHanga',' ba whaka takoto ria; e H.' ;Tomoana, nga kakahu e rua, -me.nga Pauna moni e rua ka mea ia kotenei kakahu mete moni Na te tahi kiiumatu'a i.hornai kia \Vi Pere a ko taua kaun;atim'"ko wiretnu kingi. Teapaapa ■ i Haiha ki' te, Tiriti <> W'aitangi, -a e ara riei taua; kauinatua, he niea kapiti nana te tahi kakahu, kite taha, kote .tikanga otaua ; kakahu hei wftariki mote moni. kohii; ate iwi; ara inote kohatu ote iwi, iriaori. I muri ka whaka, . takoto ria e ia ngy. moni £.52 Paiiria; ko teriei taiorii Na te T. Tiakitai te tikanga. rt ; taua 'moni kote moni £682 Pauna i: whaka atu ria e te kawanatangata o, te. kotahitanga: he i whaka' haere. inga.. mahi• e .o: ti : ai, : . a whaka ae tia auii engsi Ilarigatira, Na, H Ropihi metoua Tuahirie £lo4' Pauna, na Tamahau 52 Pauna ria : : Parbtene.' 52 pauna ria ; lib M' Paewai 52 Pauna, jHui te.mptu S tokbtolf tauara niote kawanata^ga,.3i2; Patina keite: toe ario te wa'hi o ; nga Rangatiru. , 1 muri tea'whaka takoto.xia, ete K. : Taitoko t,e' morii £lo—Pauna hei ; kapiti ino te moni :: te dra'niote'kohatu o te . iwi,, .he ai ; tuaake aria , ,; e tahi' Itangatirja kite Ayhakapai.,' .! -"Kna 'tae' tnai te Reta a lraia Toi o wiiimamaku. he niea mai .kei whaka niu tiia te rere atW o te manu riei 1 kia ia.'
Kua tae. mai te Reta a. Heremaia Tfthiaihotua o Matenepiira. NVairarapa, mete paima i rotb hei utu inote Pepa ki aia i te. tau Mete Reta a !Niniwa Kawann niete pauna i roto mote Pepa kia ia. ; Kua tae mai te Reta a.Henare'Krueti o Pourerere mete Pawna i, roto mote Xupeprt'k'ia ia ite tau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930527.2.2
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 11, 27 May 1893, Page 1
Word Count
695Huia Tangata Kotahi. HATAREI MEI 27,1893. NO HERETAUNGA. Huia Tangata Kotahi, Issue 11, 27 May 1893, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.