Na ko maua enei he tangata kaore ano i kite i ta te karoro Tipihau tukunga mai i enei korero, na Huia Tangata Kotahi nei ano ka kitenei maua, araenei ahua tangata i a maua n i. Heoti i patai ano maua kite tokomaha atu o nga tangata o konei e tika ana hei taenga mai mo te karoro Tipihau, ara kia Wiremu Tuwehewehe, kia Awarua Manukau, Timohu Hbtereni. John Dirtyfellow me Hoani Nahe mehemea tera te karoFo Tipihau kei tetahi o rateu, no te mea kanui nga reta whai tikanga o Rotorua e tae tonu mai ana ki etehi o ratou ara e rongo ana hoki maua i a Hoani Nahe e panui ana i aua rela o Rotorua nei kia Ngati maru i nga huinga o enei iwi, ko "H. Nahe " anake o ratou i mea mai tenei ano pea otira kaore nei e kitea me tana ki mai ano, kei pouri maua raana e whakainarama mai kia maua. Ara ko te kapua paoa ahi pukohu whenua ranei he rakau he wai hoki kei roto ka taimaha tena ahua kapua, ka tatu tena ki te whenua katoa, ko te kapua nui ta te, Atua i. wharite ai hei mahi mo te ao ko nga keokeonga aoake onga maunga teitei epangia e ena tu kapua, ka pena ano te karoro Tipihau tana mahi he hapai pipi kutai ranei ki runga ka titiro iho ai kite wahi kjhatu hei whakamakeretanga iho mo tana pipi ki te wahi oneone paru ranei kei kore e pakaru,No reira tonu maua i ki atu ai, E he ana tana korero, na reira ka tono nei mau i kite komiti whakahaere ote karoro Tipihau kia hik ; tia ta ratou maihana. Tukua mai ma Huia Tangata Kotahi e kawe haere ta ratou pitihana kia rongo ai enei e kiia nei e Raimona Mikarae (nga tangata kaore ano i kite) ko ta maua tono ma te manu nei ma te Huia e kawe atu. E tangi rere atu na, na, Huia ! Huia ! Huia kia kotahi : Kaua e wehea. Na ou hoo Na Whanawhana Koau Na Te Rangipouri.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HUIA18930520.2.9.2
Bibliographic details
Huia Tangata Kotahi, Issue 10, 20 May 1893, Page 1 (Supplement)
Word Count
350Untitled Huia Tangata Kotahi, Issue 10, 20 May 1893, Page 1 (Supplement)
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.