HE PANUITANGA.
"He Ture tenei mo te wapa i Taupiri, hanueri 1, 1861." "kati te tangata te pokanea kite whakawhiti hoiho kau ranei UNKNOWN kite tangata kotahi te ritenga, mo taua m ahi; ara ko tenei tangata ka whakaritea nei: ko te taneti-Paeturi. "Whakarongo mai e nga tangata UNKNOWN koa maori pakeh renei; ko te atu tenei ote wapu ki ta--upiri: mo te *hakawb:tiuga o te ks.u kolaii , hmlui ranel: L;ia te»:;-i. ka ii.hn ngia i:ei; kotabi hereni me to hikiponc, tona ulu. Uhuri -he patai atu ano ki a korua e Pi!a, raiia ko Hone. kaor ■ ;:v,o ranei to umuw Hokioi nei i tae atu kikona? e rera porori uoaatu aua ia»a. hj:» L- im-.i kihai hol.i !•..•»-u:i i rile ki o Jcrua whaununga e noho mai ra ife taha ki le tonga, kite li maurii. i ',e baiira o. ipe u-i nw hoki ratou; tu!;ua m:,i te hoKioi kia rere mai, he biabia no matou ki a kite i i.ga kcreio e penhea ana ranei. "K pai ana kia tiibiluhi mai te tangata i tona ingoa ka tukta nui kiau kia mohio ai a ban ki to ingoa. kia penei menei e mau nei o ratou ingoa i raro iho nei. "Katimata i Otaki, putanoa i Waikawa. i Ohan, i Mutimoa, tae atu ana ki Waikanae. keiOtaki ko Ueremia-tetihi ko hapi-uhiti ko Akapiia-tet •we 1.0 Hauiri-l. tihi ko ktranama-whakabeke ko hipirini-taiwaraki ko perjna-tetewe k - Eria-terawaraki ko limoti-iaba ko keremeta-kahiwi ko renata-tupuna ko wjremu-terangiauake ko lenao ko hoani-pokai. •kei waikawa ko kiharoa ko te.-eweti-tekoho ko l;oan:-tewhe<a ko henare-hoia. *kei Q\\w, ko kap-riera-mabirahi. "kei Miilimoa; ko hema-teao "kei Waikanae kowitako-ngat.it . "ka limata i llorovhe: iia ko rawiri-kehu ko hoani«!akiari, "ka timata i Okirihau uahi o wb-ingpimi. 1.0 paivto-te Aor.ui. "ka timata i taramah. e walii o wbaingar a, ko hakaraia-te Isiiaki: ko wiremu-kira. "kei mangapu vrahi o haurua; ko katatore. kei rangiaobia ko tame-paoa. he pakeba. "kei Pokeno ko Wi parinui ko hori-pafawhira ko te Peii pakeba beapiba boia "kei kobanga wabi o Waikato ko te Rlauibera miuita.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HOKIOI18630115.2.11
Bibliographic details
Hokioi o Nui-Tireni, e rere atuna, 15 January 1863, Page 4
Word Count
338HE PANUITANGA. Hokioi o Nui-Tireni, e rere atuna, 15 January 1863, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.