Ki ngu Tanguta Maori. TENEI NGA TINO KUPU KIA KOUTOUI KEI AU KEI A TE KOHIKEROWE (P. COSGROVE) NGA TINO TAONGA MO NGA MAORI E nui, he pai, he iti te utu, o aku 11 taonga. He TERA Wahine He TERA Tano He nui noa atu nga ahua rere ke o auaTera He WEPU Reiki He WEPU eke eke Hoiho He WEPU whiu Kaata, he Kik He Kakahu Whakapuru Tera He Matikere Paraire He Kakahu to Kaata, Pahi, Kiki Me nga Kakahu katoa o nga whakananawo o nga mea katoa e toia ana e te hoiho. He mea raahi pai aua enei mea. He mea hanga aro e au i taku whare Nepia nei. He nui noa atu ano hoki nga Tera uta uta taonga, e kawea ai o te hoiho nga taonga kite tuawhenua. He nui noa atu ano hoki aku, Kakahu, mo te hoiho to parau. He tini aku Hawheteki, Kapetipeke, me nga mea kohi taonga mo te tangata haere. E raahia ana e au nga mea pakaru, o aua tini mea nei. Ko taku whare hoko, kei te taha o Te Peeke Niu Tireni, Hehinga Tiriti, Nepia. Na P. KOHIKEROWE. Ko te Haku Pei Taima. TE NUPEPA mo nga PAKEHA me nga MAORI; e taia ana i Nepia i nga Turei, me nga Paraire, o nga wild katoa. A, e korerotia ana taua Nupepa nei, e te tokomaha o nga Pakeha me nga Maori o Niu Tirini. Te mea i taia ai te Nupepa nei, he mea kia rongo ai nga Maori katoa, i nga meae mahia ana i nga takiwa katoa o te ao nei"; ara, o nga mea e manaakitia, e te Maori. Ko nga main a nga Kooti; a nga Kaunihera, a nga Paremata, ka taia nga korero o era ; me nga korero, e tukua mai ana, i nga waea; ka taia enei kite Nupepa nei . Ma tenei Nupepa, e wakamarama nga mea, e kore e whakaaturia a e marama ano hoki, i nga Nupepa katoa. Ko te utu mo to Nupepa nei e ono hereni mete hikipene mo nga marama e toru ;a, i roto, i aua marama e toru; ka tae atu kite tangata maana 26 Nupepa. Ko te utu mo te Nupepa kia tae wawae mai, ka tuku atu ai te Nupepa ko te ingoa ote tangata, mete ingoa o tana kainga, rno te ingoa o te Iwi o te tangata tono i te Nupepa kia tukua atu ki aia, ko enei; kia marama tana tuhi tuhi kite reta ka tuku mai Ki te mea, ka ngaro nga moni ranei i nga hoiho ranei; nga kau, nga hipi, ate tangata ;he hiahia reti whenua ranei; ko te Nupepa nei te ara tika, e kitea ai, nga korero mo enei mea ; e nga tangata katoa. Ko te panui o aua korero kite iwi; ma te tangata nana taua panui, e mea, me reo Maori taua panui, me reo Pakeha ranei, me ta ki aua reo o rua ranei. Ako te utu mo taua panui kei to te panui utu ano. Ko te utu, me tuku mai, i roto i te reta ; otira,ko taua utu, hei pane kuini whakapiri kite reta potawhe ; kaua ite moni pakeke ; a, ka tae mai aua pane kuini whakapiri reta potawhe ; ka whakaaturia, a ka tukua te Nupepa, kite tangata nana, i tuku mai taua utu. Mehemea ka meinga te Nupepa, kia tukua atu mo nga marama a ono ; ko tona utu 13 hereni. Meheme, mo te tau kotahi; £l6s. Ko te hunga tuku moni utu Nupepu, mete hunga patai korero, me tuhi tuhi mai kite kai ta o taua Nupepa nei. Ko nga reta, tuhi tuhi mai a te tangata ki aia koia nei nga korero mo whaho. Ki te Kai Ta o te Nupepa " Haku Pei Taima," Nepia He Hoiho Tariona ko RITI HONE. 'E Hoiho no te momo, o te Hoiho Karaitera; ko te Paamu a Henare Rata taua Hoiho noho ai a tenei tau, i Waipukurau, me mau atu ki reira nga Hoiho uha ki aia. Ko te utu mo taua Hoiho, me te nohoanga o nga uha, i roto i te Patiki, mo te Kai Tiaki i aua uha, hui hui katoa £4 9mo te uha kotahi. E kore e utua nga wiki e ono o te uha e noho ai i reira, i te tuatahi; ka tiakina nga uha. Otira Id te mea, ka mate, kahore he he, kite tangata tiaki. Ki te mea ka tukua atu nga uha Hoiho kia Te Ewene i te Riti Puihi maana e tuku ake ki Waipukurau. A maana ano e whakahoki mai kite Riti Puihi, mo taua main a Te Ewene, kahore he utu. Te EWENE. Ko Te Pita. .. [AANA nga Pahihi e haere ana i te IN rori atu anoi Nepia a tae noa ki Poneke ki Whanganui, i nga ra katoa o te Wiki, ko te Wenerei o nga Wiki katoa anake te ra e kore ai e haere aua Pahihi i taua ara. Kei te 8 o te taima o te ata ka haere te Pahihi i Nepia ki Karaiwa, Hawaraka, Paid Paid, To Aute, Kaikoura, Waipaoa, a Waipukurau. A id Whangauui, ki Poneke, ka haere te Pahihi atu ano i Nepia i te ata o te Weneti i te 6 o nga haora i te ata. E hokimai ana te Pahihi i Waipukurau, i nga ra katoa i te 8 o nga haora o te ata ; Otiia i nga ra Hatarei, ko te haora o te 10 te wa e haere mai ai i Waipukurau. Na Utu mo te Tangata kotahi. Nepia ki Waipawa ... £0 12 6 Nepia id Waipukurau ... £0 15 0 Nepia ki Whanganui ... £4 5 0 Nepia ki Poneke ... ... £4 10 0 Ko nga mea a te tangata e maua ana e te kaiwhiu o te Pahihi, ko era me utu ano o te tangata naana taua mea i hoatu kia kawea c to kai whiu o te Pahihi. Kei Nepia te Whare e utu ai nga tangata eke te Pahihi, kei tawahi ake o te Karapu Nepia ta Whare. Ko te Hoilio tino Reihi momo rongo nui ko te KAUNIMANA. KO te Paamu a Pawihi Rata, noho ai i tenei tau i Waipukurau; ko to utu mo te uha kotahi, £4; kahore he utu mo te Patiki e noho ai nga uha, a tae noa id te 1 o nga ra Hanueri, 1874'; hefi taua ra me riro aua uha i nga tangata na ratou aua Hohio. HORIA.KINGI, Kai Tiaki
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HBT18741030.2.17.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Hawke's Bay Times, Issue 1624, 30 October 1874, Page 411
Word count
Tapeke kupu
1,083Page 411 Advertisements Column 5 Hawke's Bay Times, Issue 1624, 30 October 1874, Page 411
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
No known copyright (New Zealand)
To the best of the National Library of New Zealand’s knowledge, under New Zealand law, there is no copyright in this item in New Zealand.
You can copy this item, share it, and post it on a blog or website. It can be modified, remixed and built upon. It can be used commercially. If reproducing this item, it is helpful to include the source.
For further information please refer to the Copyright guide.