Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article contains searchable text which was automatically generated and may contain errors. Join the community and correct any errors you spot to help us improve Papers Past.

Article image
Article image
Article image
Article image

irana me waikato Maori : ' .' Kamiipene. Wliakaritea £SOOO : 500 Ilea ; £lO to utu mil ie Ilea. '0 nga i'i teiiga whakahaere enei o te k Kaniupeno kun tuhia ake nei.: l.'Ko ngatangafa i wliakaritea liei kni inkafi-aere mo.te Kaniunene : koia euei Ko ie Moananui Ihimera, ko Turingenge Ilepata, ko Rapaia Erueti, ko Watarauihi Horomona, ko Ngati-Paro MitaKnraka, ko Aperahama K*. Patene, '2. Kkore to Pakeha e tukua Ida urn Id roto lei te Kaniupeno kua tuhia ake nei. 3. Konga tangata i wliakaritea hei kolie mouimo te Kaimipene ko Ngatai Henare, ko Watarauihi Kipi, ko A. T. Patene ia,te tinokai kohi moni o nga Ilea. 4. Ko nga moni mahinga ate Kaniupeno me whakaatu Id nga tangata .whai Hea inga tau katoa. 5. Ki te hiahia te tangata whai Hea ki te puta ki wako i te Karnupene mana e hoko i tana Ilea kite kore e taea cia te hoko i tana Ilea me noho tonuia i roto i te Kaimipene. 6. Me urn tahi tetchi etelii ranei ote Kainupene liei hoa whakahaere mo nga kai whakahaere o to Karnupene i nga taima e huihui ai ratou. 7. Ko te ra i ea ai te Hea nga Hea ranei a te tangata ko te ra ano ia e thnata ai te moni tarevva o tana Ilea. 8. Kua whakapuinautia e £5 mo te vau pauna i te tau hei moni tarewa mo nga Hea kua oti te utu eugari kei tona wa ano e wliakaritea ai e nga kai whakahaere hei reira puta ai te moni tarewa. 9. Me ata Panui e nga kai whakannkuhia te wa pai hei putauga mo te moni tarevva o nga Hea. 10. Kia poto katoa rareo nga Hea bte Karnupene kua tuhia ake nei te hoko te tango ranei e te tangata. He reira whakaniupeno ai te moni tarewa o nga Hea. 11. Ko nga kaute katoa me nga whakahaerenga katoa o to Karnupene me tulii katoa i to reo Maori. Na APERAHAMA K. PATENE hio MITA KARAKA NGATIPARE. Hekeretere o te Kainupene Ko nga Ilea katoa o to Karnupene kua tuhia ake nei kua poto tehoko ka 200 Hea. Ko te tangata ko nga tangata ranei ehiahia ana kite urn ki roto i te Kainupene kua tuhia ake nei, "mo tulii i te Pukapuka tono Hea kite tino kai kohi moni mo to jjkamupene, kia A. Tautari Patene. Me tuku mai hoki te moni i roto i te reta e £2 10, ko te moni tuatahi term e tangohia i te tiinaianga mo te Hea kotahi ko te toouga kei te tangata te whakaaro Id te tuku mai i tana taima i pai ai, kite pai kite tuku katoa mai ite moni katoa £lO mo te Ilea e pai ana, kite hiahia te tangata kia run Ilea mana me tuku mai eia kia £5, ite tuatahi peua tonu. E kore e tukua he Hea kite tangata kia iti iho i te£2 10 te moni i tG tiniatauga. Ko te tauira tenei mo te Pukapuka'tono Kia A. TAUfARI PATENE, Kai kohi moni mo te Rakarana me Waikato Maori Kainupene. Kei Ngaruawahia, Waikato. EHoa. EA. T. Patene, Tenakoe. E hiahia ana an kia Heamaku i nga Heao te Kainupene kua tuhia ake nei, tenei nga moni c .....Pauna herein......ka tukua atu nei e an hei tamana mo tuku Ilea. Heoi ano, Na to Hoa Aroha. Tuhia ikonei ton Ingoa Tuhia ikonei ton kai nga ... Tuhia ikonei tau mahi Na A. K. PATENE, mo te Hekeretere o te Kaniupeno. KO TE HAICU PEI TAIMA. TE NUPEPA mo ngaPAKEHA me nga MAORI; e taia ana i Nepia i nga Turei, me nga Paraire, o nga wild katoa. A, e korerotia ana taua Nupcpa nei, ete tofcomaha o nga Pakeha me nga Maori o Niu Tirini. kia vongo ai nga Maori katoa, i nga meae tnahia ana i nga takiwa katoa o te ao nei_; ara, o nga mea e manaakitia. e te Maori. Ko nga mahi a nga Kooti; a nga Kaunihera, a nga Paremata, ka taia nga korero o era ; me nga korero, e tukua mai ana, i nga waea; ka taia enei kite Nupepa nei . Ma tenei Nupepa, e wakainaraina nga mea, e kore e whakaaturia a e niaratna ano hoki, i nga Nupepa katoa. Ko te utu mo te Nupepa nei e ono herein me to hikipene mo nga marama e toru ;a, i roto, i aua marama, e torn ; ka tae atu kite tangata maana 2G Nupepa. Ko te utu mo te Nupepa Ida tae wawae mai, ka tuku atu ai to Nupepa ko te ingoa ote tangata, mete ingoa o tana kaiuga, mo te ingoa o the Iwi o te tangata tono i te Nupepa Ida tukua atu ki aia, ko enei; kia marama tana tulii tulii kite reta, ka tuku mai ai. Ki te mea, ka ngaro nga moni ranei ; nga hoiho ranei ; nga kau, nga hipi, a te tangata ; ho hiahia reti whenna ranei ; ko te Nupepa nei te ara tika, c kiteaai,nga korero mo enei mea ; e nga tangata katoa. Ko to' panui o aua korero kite iwi; ma te tangata nana taua panui, e mea, me reo Maori taua panui, me reo Pakeha ranei, me ta ki aua reo e rua ranei. Ako te utu mo Ko te utu, me tuku mai, i roto i te reta ; otira,ko taua utu, hei pane kuini whakapiri kite reta potawhe ; kaua ite moni pakeke, a, ka tae mai ana pane kuini whakapiri reta potawhe ; ka whakaaturia, a ka tukua to Nupepa, lei te tangata nana, i tuku mai taua utu. Meliemoa ka meinga te Nupepa, kia tukua atu mo nga marama a ono ; ko tona utu 13 hereni. Mehemo, mo tc tau kotahi; £1 6s. Ko te huuga tuku mcui utu Nupepu, me lo hunga patai kore'ro, me tulii tulii mai kite kai ta o taua Nupepa nei. Ko nga reta, tulii tuhi mai a te tangata ki aia; koia nei nga korero mo whaho. Ki te Kai Ta o tc Nupepa " llaku Pci Taima," Nepia.

THDUOATIONAL BOOKS, on Sale by JCj T. B. HARDING, Hastiugs-street^-The Colonial Series. Scottish School Book Association Series Irish National Board Series New Zealand Scries of Copy Books New Series of Drawing Books . ' : Outlines of Knglish History"' Taylor's Manual of Vocal Musis Preparatory Atlas, School Atlas, Beginner's Atlas, Scripture Atlas Collins' Atlases—Primary Atlas, Imperial Al,las_of Australia, Progressive Atlas, Advanced Atlaa, Scripture All.is, Academic Altiw, Student's Atlas, Collegiate Atlas. Collins' Drawing Books—First Series and Advanced Series ~ •'' .. • Taylor's Manual of Vocal Music, 2s Boosey's Pianoforte Tutor Choir-master's Manual ; •. .. ' ■■. Directions for Tuning the Harmonium The Organ Explained

Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HBT18740609.2.17.4

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Hawke's Bay Times, Issue 1583, 9 June 1874, Page 247

Word count
Tapeke kupu
1,098

Page 247 Advertisements Column 4 Hawke's Bay Times, Issue 1583, 9 June 1874, Page 247

Page 247 Advertisements Column 4 Hawke's Bay Times, Issue 1583, 9 June 1874, Page 247

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert