TE MATENGA O PIRIPI HANA.
Terikingi, Akuhata 27, 1860. E hoa ma e nga kai-korero i tenai Haeata, —Tenei pea kua kite koutou i te korero mo tetahi Monita o te Hahi Weieriana, tona ingoa ko Piripi, i mate ia i Akuhala iG. 1800. I loku haeronga mai ki tenei kura kite Terikingi, ißi9, kalahi an ka kite i a ia, a he mania ia no nga unnariki, ara, lie monita ia no inalou i lenohoanga limatanga o Terikingi. I arahi ratou i a matou ki nga main ole whakaponq, ko taua tangaia ano le tangaia kaha rawa i roto i ona hoa monita, ki le wliakatupato i a malou kia kaua matou e tun", kia kuua e he, erangi kia whakarongo ki o matou monita. ki to matou Minha, kite Atna hoki, —arahi tonu ia i a matou, ara, ratou, i nga tau kaioa o tona oranga: kahore ia i wareware ki tana rnabi, kaha tonu, kaha tonu ia ki le arahi i a matou kite whakaponq, kite inoi kite Alua, a tae noa ki te panga mai o tona male. Ko te male he luri ngongengonge, ekore e ahei te haere, te tu, he tdkoto lonu tana hanga i runga i tona moenga. E rima nga tau o tenei tangata e lakoio ana ka mate. He korcro tenei mo nga main ole panga mai o tona mate. I lino kaha rawa ia kite mahi o to Alua i te walii e ngoikore ana tona tinana, katahi ka nui haere tana mahi kite korcro ki a malou ki nga lamariki. [ te mca kua polo kaioa o matou malua le tono atti e te Koujiti kite mahi q te Atua, ko ia ano to matou malua. Kihai ia i wareware ki tana main, ahakoa he nui tona mate, kaore ia i wareware ki tana mahi, ara, kite korcro ki nga tuinuriki kia whakapono matou, kia inoi, kia rapu ki nga Kaiaipiiure, kia kaha ki le whakapono, kia ora ai koutou i tetahi laima. lie kai-whakaako ia i a matou ki nga Karaipiiurc. 1 tc mea ka rongo ia i te he, lie nui tona pouri, nui rawa rawa tona pouri; i le mea ka kilo ia i telalii laiiamariki he ahua arolia kite Alua, ka hari tona ngakau. Ko ia ano to maLou matua. Ko to tana i Lena laima mo nga rilenga mo te whare o nga tamariki, lie po ano ka kararigalia e ia nga tamariki ki tona wliaro, rue ana hoa monita hoki, ko lana korcro mo le mahi o te Alua. Ahakca
he nni tana mate, mchemca ra ano lie langata ora, ko ia auo lo mntou kai-wha-kakaha. I mea ia kia kaha ki Le inoi, ahakoa i le ora, ahakoa i te male: kei ware ware tato u ki le mahio tc Alua. Ko lana kupn tenei ki a matou. i nga lau kaloa i le mea e lakolo ana ia i runga i laria moenga. A tae noa mai lo maiou malua a Te Tanaii, i kiie ia i te mahi o laua langata kite Atua. Ko lenei tangaia kahore ana lie i kiiea c o niatnu mama, e nga tamariki hoki, a can ano hoki; ahakoa 11 oku tau ki konei, ka male nei ia, kahore au i kite i te lie i a ia a nguro noa ia i oka kanohi. He tamaili au nana. I 1840 ko toku kiienga i a ia, ko tana kitenga i au. A tae noa ki tona matenga, ko iciahi ia a o maiou matua. Ite taitna i a Te Tanaii, ko Te Tanati letahi, ko ia telahi. Ki lakn whakauro ki tenei langata lie langata pono rawa ia. Ko letahi lenci o nga karaka hua o tenei kari o Tcrikingi. He tangaia whawhai ia ki nga he c kiiea ana e ia o nga laniariki, a mate noa ia. Heoi ano. Na Anatipa.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18601001.2.10
Bibliographic details
Haeata, Volume II, Issue 7, 1 October 1860, Page 4
Word Count
648TE MATENGA O PIRIPI HANA. Haeata, Volume II, Issue 7, 1 October 1860, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.