TAI-RAWHITI.
He whai-Jcorero mihi na Te Tumuaki o te Hui i te Whdkatuwheratanga.
Kia whakapaingia a Ihowa Te Atua o Aperahama, Te Atua o Ihaka, Te Atua o Bakopa, koia nei Te Atua o tatou tipuna, nana nei ratou i arahi ora irai i nga raoana nei, i whiti mai ai ki enei Motu e noho nei tatou, me hoatu te Kororia ki a ia, ake, ake, ake. E hoa ma, e nga Fangatira "Whiriwhiri, ■wkai-mana, me nga rangatiratanga katoa o aga Iwi me nga hapu Maori o nga Motu e rua o Aot' a-oa, me Te Waipour amu, i haere
mai nei koutou i nga hau e wha, i te Tonga, i te Bauauru, ite Tuaraki, ite Marangai. Kua huihui mai nei ki Heretaunga, kite wahi i whakaritea hei tunga mo te hui tuarua o te Oha a o koutou tipuna, a o koutou matua, Te Tiriti o Waitangi. Tena ra koutou katoa, ma Te Atua tatou katoa e Manaaki, e Tiaki, e Awhina, e Whakakaha, e Whakapumau kite whakahaere i nga tikanga pai katoa, e puta mai ai te ora kite Iwi Maori i runga i nga Motu e rua e karangatia nei ko Nui Tireni I runga i te ngakau mahaki i te pono, me te ngakau e heroherea ana i roto i te whakapono, mete wehi ki to latou Atua. E nga Iwi Honore o nga Motu e rua, tena ra koutou. Tenei ahau te tu. nei i mua i o koutou aroaro e nga Bangatira Whiriwhiri, whaimana. S nga ran gatira o nga Iwi, e nga rangatira o nga hapu, o te Iwi Maori o te pito ki runga nei o Aotearoa, tae atu ki Te Waipounamu, kite whakaatu kia koutou i te nui ote hari mete koa o nga ngakau o nga rangatiratanga me o ratou Iwi, hapu hoki, mo matou kua kite a tinana atu nei i a koutou, kua huihui tahi mai nei koutou me matou ki tenei wahi ki Heretaunga i runga i te whakaaro kotahi, kite ata whakaaro, kite ata titiro, kite ata whiriwhiri i nga ritenga katoa i whakatakotoria e Heta Te Haara, liamana o te Bunanga Whiriwhiri i noho Huihui nei i te hui i tu kite Tiriti o Waitangi ite 14th o Aperira 1892, i whakanekehia mai nei ki konei i te mea kua tokomaha rawa nga Bangatira Honore o nga Motu e rua kua uru hou mai ki roto i tenei whakatuwheratanga tua-rua o te Tiriti. No reira ka whakatakotoria tua-ruatia atu ano aua take ki o koutou aroaro kia mahia e koutou kia oti, koia ka panuitia tua-ruatia kia koutou. *L. Ko te Whakakotahitanga i nga Iwi Maori kia mahia i konei kia oti. 2. Ko Te Tiriti o Waitangi kia tirohia, kei tehea wahi o taua Tiriti i tino mana-kore ai tatou kite whakahaere ritenga mo o tatou whenua. 3. Ko te Barangi 71 ote Ture nui mo Nui Tireni o te tau 1852, kia tirohia, kaore ranei he kupu o roto o taua Ture e whakamana ana i te Iwi Maori kite whakatu Kaunihera mo ratou. 4. Kia kaua e tipu ake he raruraru i waenganui i nga Iwi e rua o Nui Tireni, i runga i nga ritenga o nga take e toru i runga ake nei. Engari ko te pai, mete ora o te Eoroni kia tipu. Me era atu take e hiahiatia ana e te Iwi Maori kia whakatakotoria atu kite aroaro o te Bunanga Bangatira Whiriwhiri, kua tae a tinana mai nei kite Waipatu, wahi o Heretaunga ite 14th o Hune 1892. Na, ka apititia atu aua take ki nga take o te hui, ki Waitangi i te 14th o Aperira 1892, ka* panuitia ake nei:— 1. Ma koutou ma nga Mema o tenei Bunanga Bangatira Whiriwhiri, whai-mana e 96 nei to koutou tokomahatanga, e ata whakariterite i nga turanga, mete ahua o tenei Bunanga i runga i te tupato, i te ngakau mohio, mahaki, pono. I runga ita koutou i mohio ai hei painga mo tenei Bur anga, me era atu Bunanga e whakaarohia ana he mea tika kia whakaturia, me nga apiha hei awhina, hei tautoko mo nga tikanga pai e tipu ai nga tikanga o tenei Kotahitanga o te Iwi Maori o nga Motu o Nui Tireni.
2. Na, e mohiotia ana kua uru mai nga hapu maha o te Iwi Maori o Aotearoa, o Te Waipounamu, kite whakaae kite whakarite, kite whakau, kite whakamana, kite tautoko i nga tikanga katoa e tipu ai te Eotahitanga o te Iwi Maori o Nui Tireni. E put a mai ai nga manaakitanga, me nga painga mo aua Iwi, me aua hapu, me o ratou ake whenua, taonga hoki i runga i te
Bangimarie, ma te pono, a, e mohiotia ana aao noki, kaore aao nga bapu katoa ote Iwi Maori o Nui Tireni i uru katoa mai ki roto ki Te Kawenata o te Eotahitanga o Te Tiriti o Waitangi kua whakahuatia ake nei; a, ka whakamaramatia i konei. £ tuwhera tonu ana Te Eawenata o te Kotahitanga ki nga hapu, me o ratou rangatiratanga, kaore nei ano i uru mai ki roto o nga Motu e rua, me nga Moutere e kiia nei ko Nui Tireni. 3. Na, e nga Bangatira Whiriwhiri, whai-mana, e mohio ana koutou, e rua nga Ture nui kei te ao, ko te Ture Atua, ko te Ture tangata. Ko te Ture Atua, koia tenei, Matiu Te Apotoro, 22 Upoko, timata i te 37, o nga rarangi, mutu kite 40 o nga raraugi. 37.—" Ka m f a a Ihu kia whakapaua tou" "ngakau tou wairua, tou hinengaro ki" "te aroha kite Ariki ki tou Atua." 38.—"K0 te tua-tahi tenei ko te kupu" "nui." 39.—E rite ana ano te tua-rua ki tenei." "Kia aroha koe ki tou hoa tata ano" "ko koe." 40.—"Kei runga i enei kupu e rua e iri" ' ana te Ture katoa, me nga Foropiti." Na, ko tenei taonga e tu nei i waenganui i a koutou, i whakaaetia e o kouton tipuna e o koutou matua i te hui ki Waitangi i te tau 1840. I taua wa i whakaaetia e ratou enei taonga e rua, nei taonga pumau mo ratou me o ratou whakatipuranga i muri i a ratou. Ko te mutunga tenei o taku whakapuaki i taku mini, me nga take o tenei hui kia koutou. E Te Atua tohungia Te Euini Wikitoria o Ingarangi me tona whanau katoa, me ona Kawana, me ona Iwi i raro i tona Kuinitanga ake, ake, Hena:re Tomoabta, Tiamana o te hui ki Te Waipatu.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/AONUPEP18920625.2.5
Bibliographic details
Aotearoa : he Nupepa ma nga Tangata Maori, Volume 1, Issue 2, 25 June 1892, Page 10
Word Count
1,093TAI-RAWHITI. Aotearoa : he Nupepa ma nga Tangata Maori, Volume 1, Issue 2, 25 June 1892, Page 10
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.