KO TE KAI-WHAKAMATAARA O NGA IWI ERUA.
"Na te Tika i toa ai." Turei, Mei 2, 1848.
He tini no nga mahara, na reira i pohehe ai te ngakau. Me i whakaaro matou a mohiotia e koutou nga tini korero e whakakitea e matou i roto i tenei pukapuka, e taia e matou nga korvrorero a nga tangata o tawahi ino tenei motu. Ko te mea i ruania ai matou kite ta i aua koiej'o, he wehi no matou kei re re ke t:i koutou mahara kite tikanga o aua mea. Ko nga take enei e wehi ai matou : ko te tuatahi, kei kore e mohiotia e koutou ta matou whakamaoritanga; ko te tuarua, kei waiho e koutou nga knpu noa a te tangata o tawahi o hea ra-'-nei hei ture hei tikanga ranei ma te iwi. Kei mea koutou e huna ana matou ;—kahore; he tupato. Kua mohio koutou ki tena hanga kite matapo: he mea pehea e kitea eia te ara ? Ma te tangata ora e arahi. He mea ano pea he kai arataki tinihanga tona; he aha te tukunga iho ? Ka whati pea te waewae, ka taka ranei ki roto kite oru.—E rite ana koutou kite matapo. Kahore hoki koutou e mohio kite reo pakeha, ki ona tikanga ano hoki. Nakona koutou i raru ai. He mea tuhituhi i te reo pa-* keha, nga pukapuka katoa o tawahi, nga ture, nga aha, nga aha. Kite hiahia koutou kia mohio ki aua mea, me aha koutou ? me rapu e koutou tetahi kai-whakamaori, manaetohutohu. Kite mea ekore e tino mohio to koutou kai-whakamaori, he tuarite koutou kite matapo e arahina ana ete matapo. Kite tangata koroke ia, ka mamingatia noa iho koutou e ia. Nakonei matou ka tino tohe ki a koutou kia kaha ta koutou ako ite reo pakeha. E mea ana koutou "he reo maro te reo pakeha." E tika ana; otiia kite korero a ngutu ia: engari ko te korero pukapuka, e ahua ngawari ana. Ma te tamariki e ako ite reo pakeha kite korero noa iho e takoto kau ano; ma te kaumatua ia, me ako ite korero pukapuka. Kia hohoro koutou te mohio ki nga tini tikanga ate pakeha. Ki ta te tangata maori he mea korero a ngutu nga rongo o tuaiho; ki ta te pakeha, lie mea tuhituhi raw a kite pukapuka, he mea ta kite perehi; ki ta te maori, ka mate te tangata, nehua raw atia iho raua ko tona mohiotanga; ngaro tonu atu . kahore ta te pakeha e pena. Tenei ano kei a inatou nga korero o nga tupuna onamata, hei tixotim ma matou, liei tauira ano hoki, Wailioki ta matou e hiahia ai inaianei kia whinhi tahi ano hoki koutou ki aua pai; makonei ra koutou ka kite i nga mahi a nga iwi o mua, i o ratou whanautanga kaumatuatanga, matenga anohoki; e penei ana rate ahua o nga iwi mete ahua tangata, tona tupunga ake, tona ngaronga iho. Koia matou ka whakakaithau ai i a koutou, kia kaha kite ako ite reo pakeha.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/AMW18480502.2.11
Bibliographic details
Anglo-Maori Warder, Volume 1, Issue 2, 2 May 1848, Page 4
Word Count
507KO TE KAI-WHAKAMATAARA O NGA IWI ERUA. Anglo-Maori Warder, Volume 1, Issue 2, 2 May 1848, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.